01.09.2019. 21:5209.06.2005. 00:00
| Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Obzirom da su gornji (uho, nos, grlo) i donji (pluća) dišni putevi povezani u jedinstven sustav, vrlo često su povezane i bolesti tog sustava (alergijski rinitis, sinuitis, upala uha, nosna polipoza i astma).
Rinitis i sinuitis su vrlo često početna faza razvoja bolesti gornjih i donjih dišnih putova.
Postoji dokazana veza između alergijskog rinitisa, astme, sinuitisa te nosne polipoze.
Alergijski je rinitis jedan od glavnih čimbenika nastanka kroničnog rinosinuitisa.
Neliječeni alergijski rinitis uzrokuje oteklinu sluznice zbog koje može doći do suženja sinusnih ušća, koje pogoduje nastanku sinuitisa. Stoga primjerena kontrola i liječenje alergijskog rinitisa mogu biti važna prevencijska mjera u sprječavanju sinuitisa.
Dokazano je da se astma poboljšava nakon primjerenog liječenja istovremeno prisutnog alergijskog rinitisa i sinuitisa. Također, postoje brojna istraživanja koja dokazuju poboljšanje astme nakon kirurškog liječenja rinosinusne polipoze.
Očita je povezanost i nosne polipoze s raznim kroničnim bolestima dišnog sustava, kao što su astma, sinuitis i rinitis. Statistički podaci pokazuju da oko 15% bolesnika s polipozom ima astmu, a 30% do 70% bolesnika s astmom ima kronični rinosinuitis s nosnom polipozom.
Obzirom na navedenu povezanost bolesti gornjih i donjih dišnih puteva vrlo je važno shvatiti da je pravovremena i adekvatna primjena propisane terapije nužna, koliko za ozdravljenje ili smanjenje simptoma primarne bolesti toliko i za smanjenje mogućnosti pojave pridružene bolesti.
Japanski znanstvenici otkrili su vezu između crijevnih bakterija i uspjeha oralne imunoterapije protiv alergije na mlijeko. Naime, otkrilo se, da je Bifidobacterium - rod korisnih bakterija u crijevima - povezan s većim izgledima za uspješno liječenje. Otkriće bi moglo pomoći u razvoju učinkovitijih oralnih imunoterapija, možda njihovim kombiniranjem s probiotičkim dodacima.
20.01.2024. 15:4320.01.2024. 15:25
| Scientific Repoorts | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Promjene u okolišu poput onečišćenja zraka i industrijaliziranih životnih navika uzrokuju poremećaje imunološkog sustava, što dovodi do alergijskih bolesti. Alergijski poremećaji uglavnom se javljaju u dječjoj dobi i negativno utječu na kvalitetu života. Stoga je prepoznavanje i upravljanje čimbenicima rizika za alergijske bolesti ključno. Prehrana, vježbanje, genetski čimbenici, klimatske promjene, zagađenje i izloženost kemikalijama identificirani su kao čimbenici rizika.