01.09.2019. 22:0206.07.2011. 17:03
| Prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med.
Dijagnoza se postavlja testovima kao što je Mini Mental Status Examination (MMSE) i složenijim neuropsihijatrijskim testovima. U ranoj fazi bolesti potrebno je isključiti ostale etiološke uzroke demencije. CT i MRI pokazuju difuznu kortikalnu atrofiju, a MRI može pokazati i atrofiju hipokampusa. PET i SPECT pokazuju hipoperfuziju i hipometabolizam u stražnjem temporoparijetalnom korteksu.
Postepeni gubitak pamćenja i orijentacije, normalni laboratorijski nalazi te MRI i CT nalaz s difuznom i/ili hipokampalnom atrofijom upućuju na Alzheimerovu demenciju. Klinička dijagnoza Alzheimerove demencije potvrđuje se postmortalnom biopsijom u oko 90% slučajeva.
National Institute of Neurological and Communicative Disorders and Stroke i Alzheimer Disease and Related Disorders Association (NINCDS/ADRDA) sastavili su kriterije za dijagnozu Alzheimerove demencije.
Kriteriji za vjerovatnu Alzheimerovu demenciju su:
demencija ustanovljena kliničkim pregledom, dokumentirana MMSE ili sličnim testovima i potvrđena neuropsihijatrijskim testovima
deficit u dva ili više kognitivnih područja
progresivno pogoršanje pamćenja i ostalih kognitivnih funkcija
nema poremećaja svijesti
početak između 40. i 90. godine života, a najčešće nakon 65. godine
odsustvo sistemskih bolesti ili neuroloških bolesti koje bi mogle dovesti do progresivnog oštećenja deficita pamćenja i drugih kognitivnih funkcija
ostali neurološki poremećaji, pogotovo u uznapredovalijim stadijima kao što su motorni simptomi s povišenim tonusom, mioklonusima ili poremećajem hoda
epileptički napadi u uznepredovalim stadijima
CT ili MRI uredan nalaz za dob
Obilježja koja čine dijagnozu vjerovatne Alzheimerove demencije nesigurnom ili dvojbenom:
nagli nastup simptoma
fokalni neurološki simptomi tijekom razvoja bolesti kao što su hemipareza, gubitak osjeta, defekti vidnog polja i poremečaji koordinacije
epileptički napadi i poremećaji hoda u početku ili u ranom tijeku bolesti
Dijagnoza moguće Alzheimerove demencije može se postaviti:
u prisutnosti demencije u odsutnosti ostalih neuroloških, psihijatrijskih ili sistemskih bolesti koje mogu uzrokovati demenciju i prisustvo oscilacija simptoma na početku ili tijekom razvoja bolesti
u prisutnosti druge sistemske ili neurološke bolesti koja može dovesti do demencije, ali ne smatra se da je ta bolest uzrokovala demenciju
kada se utvrdi postupno progresivni kognitivni u nedostatku drugih uzrkoka koji bi ga mogli objasniti
Kriteriji za definitivnu Alzheimerove demencije:
svi kriteriji za vjerovatnu Alzheimerovu demenciju
patohistološki nalaz tipičnih promjena za Alzheimerove demencije na uzorku dobivenom na obdukciji ili biopsijom mozga
Poznato je da namirnice bogate flavonoidima poput bobičastog voća mogu poboljšati kognitivnu funkciju. Studije su pokazale da terapija borovnicama može poboljšati vaskularnu funkciju i usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba.
18.04.2024. 12:1818.04.2024. 12:04
| BMJ | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Korištenje antipsihotika u osoba s demencijom povezano je s povećanim rizikom od širokog spektra ozbiljnih štetnih ishoda, uključujući moždani udar, krvne ugruške, srčani udar,zatajenje srca, prijelome, upalu pluća i akutnu ozljedu bubrega, u usporedbi s neupotrebom, otkriva nova studija.