Home / Centri A-Z / Aritmije / Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija je najčešća postojana aritmija u općoj populaciji, oko 1 do 2 posto populacije boluje od fibrilacije atrija. Javlja se u svakoj životnoj dobi, međutim, rizik raste s dobi pa tako zahvaća 5 do 15 posto populacije starije od 75 godina.

Neki od čimbenika rizika za razvoj fibrilacije atrija su povišeni krvni tlak (hipertenzija), koronarna bolest srca, zatajivanje srca, bolesti srčanih zalistaka, reumatska bolest srca, tireotoksikoza i intoksikacija alkoholom.

Fibrilacija atrija sama po sebi ne mora biti opasna aritmija, no ako je povezana s izraženim simptomima kao što su srčane palpitacije, bol u prsištu, zaduha, otežano disanje, slabost i omaglica, tada dolazi do značajnog narušavanja kvalitete života bol. Također, treba spomenuti da je u 25 do 30 posto bolesnika fibrilacija atrija asimptomatska.

Ovisno o učestalosti javljanja i trajanju aritmije, fibrilaciju atrija dijelimo na:

  1. Novonastalu fibrilaciju atrija (svi bolesnici koji se prvi puta prezentiraju s fibrilacijom atrija);
  2. Paroksizmalnu fibrilaciju atrija (fibrilacije atrija koje spontano prestaju unutar 7 dana, često se javljaju u mlađih bolesnika);
  3. Perzistentnu fibrilaciju atrija (traje dulje od 7 dana);
  4. Dugotrajnu perzistentnu fibrilaciju atrija (traje dulje od godinu dana);
  5. Permantna (trajna) fibrilacija atraija (traje dulje od godinu dana, ne može se (ili su bolesnik i liječnik odustali) vratiti u normalan srčani ritam).

Inače, ne treba zaboraviti da fibrilacija atrija povećava rizik od moždanog udara za četiri do pet puta. Rizik od razvoja moždanog udara ovisi o nizu čimbenika, uključujući dob, hipertenziju, zatajivanje srca, dijabetes te sklonost stvaranju krvnih ugrušaka.

Jednako tako, u ekstremnim slučajevima fibrilacija atrija može dovesti do zatajivanja srca. Naime, u slučaju perzistentne fibrilacije atrija, srce može početi slabiti te biti u nemogućnosti da učinkovito pumpa krv, što u konačnici može dovesti do zatajivanja srca.

Za postavljanje dijagnoze fibrilacije atrija koristi se 12 kanalni EKG-om, a potrebno je učiniti i dodatnu kardiološku obradu koja uključuje UZV srca, ergometriju i 24-satni holter EKG).

Liječenje fibrilacije atrija se sastoji od antikoagulantnih lijekova (lijekovi protiv zgrušavanja krvi) radi snižavanja rizika od moždanog udara te kontrole srčane frekvencije ili kontrole ritma (tj. održavanja normalnog ritma). Kod dijela bolesnika nije moguće vratiti i održavati normalan sinusni ritam te se lijekovima frekvencija srca održava unutar normalnih vrijednosti. Kod ostalih, za vraćanje i kasnije održavanje normalnog ritma koriste se lijekovi, antiaritmici ili posebna metoda ablacije - izolacija plućnih vena. Vrsta liječenja ovisi o vrsti fibrilacije, dobi bolesnika te postojanju srčanih bolesti. 

Zadnja izmjena: 26.10.2016.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje