Home / Članci / Gripa - bolest sa stotinu lica

Gripa - bolest sa stotinu lica

Gripa - bolest sa stotinu lica

Četiri milijarde ljudi koje žive u gradovima, više od dvije milijarde ljudi koji godišnje putuju zrakoplovima, prijenos socijalnim kontaktom i aerogeno te visoko kontagiozan virus sklon čestim mutacijama/GMO virus, čine gripu bolešću velikih brojeva koja svake godine u cijelom svijetu izaziva epidemije.

Prvi se put u povijesti bolest slična gripi spominje 500. godine prije Krista u Grčkoj. Dok je 1170. zabilježena u Engleskoj, a 1358. u Italiji kada dobiva ime influenca. Ime dolazi od talijanskog naziva za tu bolest "influenza di fredo" što bi značilo utjecaj hladnoće, jer se u pravilu javljala u najhladnijem mjesecu u godini. Prema nekim podacima, i na  brodu Isabela 2 glasovitog moreplovca Kristofora Kolumba 1493. godine pojavila  se influenca. Kod nas se udomaćio naziv gripa jer smo naziv preuzeli od francuske riječi  "griperre", što znači zgrabiti, ščepati, a upravo je to i najbolji opis kako započinje sama bolest – naglo. To je jedina neukroćena zarazna bolest još od pamtivijeka te tako i danas ima potencijal za izazivanje pandemija.

Postoje četiri tipa virusa gripe: A, B, C i D. Pojedini tipovi razlikuju se prema sposobnostima širenja i težini simptoma koje izazivaju. Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i životinje (psi, mačke, ptice, svinje, konji, kitovi), dok je virus tipa B "rezerviran" samo za ljude. Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost jer izaziva blage oblike bolesti, dok virus tipa D inficira stoku. Virus tipa A dijeli se još i na podtipove, ovisno o svojim površinskim proteinima.

Tipovi i podtipovi virusa gripe dijele se na sojeve u čijim se nazivima nalazi oznaka tipa virusa, mjesto u kojem je virus izoliran, broj izolata, godina izolacije i informacija o podtipu ako se radi o virusu tipa A (npr. A/Brisbane/59/2007,H3N2). Kao i drugi virusi i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu stanice domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa koji čine čak 40 posto njegove ukupne mase. Ulaskom u stanicu virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i počinje s vlastitim umnožavanjem. Nakon što je virus inficirao epitelne stanice respiratornog trakta, u nekoliko sati virus se umnožava u tisuće viriona, poput stroja za kopiranje. Inficirane čestice otpuštaju se s površine membrane epitelnih stanica procesom pupanja u dišne putove što pospješuje izuzetno brzo širenje virusa.

Na širenje gripe, koja je prvenstveno bolest koja se širi kapljičnim putem, utječe također brzina transportnih sredstava, tako da je pandemiji iz 1918. trebalo 17 mjeseci da "okruži" svijet, onoj iz 1957. 12 mjeseci, pandemiji iz 1968. 6 mjeseci, a 2009. godine gripa se za manje od mjesec dana proširila na sve kontinente. U današnje vrijeme uz brze mogućnosti transporta taj razmak postaje sve  kraći i mogućnosti su širenja gotovo trenutne.

Gripa je ozbiljna bolest

Gripa nije obična prehlada, već je to ozbiljna bolest čiji osnovni simptomi - nagli početak, visoka temperatura, groznica, glavobolja, mijalgija... prevladavaju nad respiratornim simptomima. Gripa je teška akutna infektivna bolest koja ide s temperaturom višom od 38°C, koja kod zdravih ljudi prolazi samoizlječenjem dok kod osoba s imunološkim disbalansom vrlo često dovodi do komplikacija. Kod virusa gripe otežavajuća okolnost je i to što je otporan na specifičnu terapiju (tj. najčešće se primjeni prekasno, nakon 48 sati), a napada često i donje dišne putove, uzrokujući upalu pluća. Gripa uzrokuje svake godine epidemije u cijelom svijetu, a djeca najčešće obolijevaju. U Hrvatskoj obično traje od Božića do Uskrsa, dakle barem četiri mjeseca odnosno trećinu kalendarske godine.

Inkubacija gripe je kraća od 24 sata, što izaziva "eksplozivne epidemije", a jedan oboljeli može zaraziti čak dvanaestero ljudi u urbanim sredinama i zatvorenim prostorima prijevoznih sredstava. Gripa je posebice opasna za starije osobe i djecu, što potvrđuje porast broja komplikacija i čak pet puta veći broj hospitalizacija takvih pacijenata. Prema ispitivanjima njemačkog kineziološkog fakulteta mjesec dana nakon preboljene gripe u prethodno zdravih, mladih osoba kapacitet pluća smanjuje se za 10 posto, a mišićni tonus dva mjeseca od preležane bolesti, smanjen je za čak 20 posto.

Svake godine u svijetu od gripe oboli oko 600 milijuna ljudi, a samo u Hrvatskoj prosječno oboli oko 100.000 ljudi. Ponavljajuće sezonske epidemije omogućuje virus gripe koji se lako širi uobičajenim socijalnim kontaktom.

Virus gripe može se širiti i prije prvih znakova bolesti, a ima veliku sposobnost stalnih genetskih izmjena koje mu omogućuju da se svake sezone pojavi u drugom obliku/GMO virus. Upravo zbog toga zaštita stvorena pri prethodnom kontaktu s virusom gripe ima ograničenu ili vrlo malu učinkovitost u obrani od novih sojeva virusa koji se javljaju svake sezone.

Gripa se najjednostavnije razlikuje od drugih prehlada po tome što gotovo uvijek "baca u krevet", a nikako se ne preporuča da ju "prohodate" obzirom da onda može uzrokovati teške i trajne posljedice po zdravlje. Najosjetljiviji su oni kojima je imunološki sustav oslabljen (zbog dobi, lijekova, bolesti, trudnoće) te se u njih lako razviju komplikacije s mogućim smrtnim ishodom. 

Obvezno kontaktirajte liječnika ukoliko se za vrijeme gripe pojave sljedeći simptomi:

  • temperatura iznad 40oC koja traje duže od tri dana;
  • bolno grlo s natečenim limfnim čvorovima na vratu;
  • bol i iscjedak u sinusima ili uhu;
  • promjene svijesti;
  • konvulzije, grčevi;
  • kašalj s iskašljajem;
  • skraćivanje daha;
  • bol u prsištu;
  • poremećaji mokrenja;
  • stalno povraćanje;
  • proljev;
  • neidentificirani osip.

Kako razlikovati gripu od prehlade?

Simptomi Gripa Prehlada
Početak bolesti nagli početak, razvoj simptoma unutar 3-6 sati postepen razvoj bolesti
Trajanje bolesti 7-10 dana ili duže 3-5 dana
Vrućica visoka temperatura (38-40°C) u trajanju od 3 do 4 dana rijetko
Glavobolja nagli početak, intenzivna bol blaga
Bol u mišićima jaka bol blaga
Drhtavica uobičajena nije uobičajena
Umor, slabost izražen umor koji može potrajati 2-3 tjedna blagi
Iscrpljenost često prisutan simptom nikad
Kašalj suhi kašalj produktivni kašalj
Kihanje ponekad uobičajen simptom
Začepljen nos ponekad česti simptom, spontano prolazi unutar tjedan dana
Bolno grlo ponekad uobičajeno
Komplikacije bronhitis, upala pluća, pogoršanje postojeće kronične bolesti, može biti životno ugrožavajuća upala sinusa, upala srednjeg uha

Prevencija gripe

Savjeti koji mogu pomoći u prevenciji i suzbijanju širenja gripe:

  • Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju temperaturu, kašlju ili kišu. Ako možete tj. ako baš ne morate, nemojte u sezoni gripe ići na mjesta gdje se okuplja velik broj ljudi u zatvorenim prostorima (aerodromi, zrakoplovi, javni prijevoz, kazališta, kina…). Smanjite vrijeme provedeno na tim mjestima.
  • Izbjegnite pothlađivanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih temperaturnih promjena.
  • Prekrite lice dok kašljete ili kišete po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga operite ruke.
  • Perite ruke sapunom i vodom ili ih dezinficirajte vlažnim maramicama u skladu s higijenskim preporukama, te rukama ne dodirujte usta i lice.
  • Provjetravajte prostorije te izbjegavajte pušenje, konzumiranje alkohola i slatkiša jer oni oslabljuju imunološki odgovor na infekciju.
  • Imajte na umu da redovito, umjereno vježbanje (30 minuta brzog hoda dnevno) i san od barem 7 sati dnevno, jačaju imunološki sustav i smanjuje vjerojatnost obolijevanja od gripe i drugih infekcija.
  • Ako osjetite simptome bolesti ostanite kod kuće i kontaktirajte liječnika telefonom.
  • Uslijed povišene temperature dolazi do značajne dehidracije organizma, stoga uzimajte dovoljno tekućine, temperaturu snižavajte lijekovima ili tuširanjem u mlakoj vodi, a pojedine simptome ublažite prikladnim sredstvima.
  • Za bolesnu osobu osigurajte poseban prostor na razdaljini od barem jedan metar od ostalih, te provjetravajte prostor.
  • Prema preporuci liječnika u prvih 48 sati od pojave bolesti, moguće je primijeniti protuvirusne lijekove. Imajte na umu da antibiotici ne djeluju na virusne uzročnike infekcija.
  • Bolesnoj osobi osigurajte samo jednog njegovatelja te ograničite kontakte s ostalim osobama.
  • Obratite pažnju na teže simptome bolesti i u tom slučaju odmah se javite liječniku (teškoće u disanju i kratkoća daha; bol u prsima; slabost; nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti; povišena temperatura više od tri dana; u djece grčevi i teškoće pri buđenju iz sna).
  • Imajte na umu da ne postoje dokazi da se zdravi ljudi mogu zaštititi od infekcije gripe nošenjem maski za lice (kirurške maske) prilikom putovanja, hodanja gradom, obavljanja svakodnevnih poslova i drugih aktivnosti za vrijeme trajanja sezonske gripe ili pandemije. Stoga Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za nadzor nad zaraznim bolestima ne preporučuju upotrebu maski za lice od strane zdravih ljudi u socijalnim  kontaktima. Uporaba maski za lice može doći u obzir kod bolesnih kako bi zaštitili ostale. Upotreba maske za lice kod osoba koje imaju simptome gripe može pomoći u zadržavanju respiratornog sekreta u osoba koje kašlju ili kišu i smanjuju rizik infekcije među bliskim kontaktima.

Cijepljenje je najbolji i jedini razuman način zaštite od gripe i njenih komplikacija

Zdrav stil života koji podrazumijeva umjerenu fizičku aktivnost, raznovrsnu prehranu te izbjegavanje alkohola i duhanskih proizvoda, najbolji je način da ostanete zdravi. Međutim, sve to nije dovoljno da bi se obranili od infektivnih bolesti koje se prenose bez obzira na stanje imunološkog sustava jer su uzrokovane mikroorganizmima koji se ne mogu zaustaviti samo zdravim životom i promjenama u ponašanju.

Gripa ne treba biti neizbježan sastavni dio života, jer je to teška, vrlo zarazna bolest, a jedini način za efikasnu prevenciju gripe je cijepljenje koje je u razvijenim zemljama jedna vrsta civilizacijske tekovine od koje svatko može imati samo koristi. Cijepljenje u Hrvatskoj započinje s obzirom na dostupnost cjepiva oko 01.11., što je dovoljno da se stvori titar zaštitnih protutijela do sezone gripe. Cjepivo protiv gripe u sebi ne sadrži žive viruse, nego tri različita virusna antigena. Cijepiti se mogu gotovo svi uz konzultaciju s liječnikom. Za zaštitu od gripe preporuča se cjepivo protiv gripe koje se već godinama koristi, a ispitivanja pokazuju da je ono sigurno i učinkovito.

Cijepljenje se provodi svake sezone u razdoblju od studenog pa nadalje, ali je najbolje čim prije s obzirom na početak epidemije. Za stvaranje zaštite potrebno je oko 2 tjedna pa nije kasno za cijepljenje niti u prvim mjesecima godine jer se vrhunac sezone gripe najčešće očekuje u veljači. Zbog stalnih promjena virusa i novog sastava cjepiva za svaku godinu, cijepiti se trebate redovito svake godine.

Površinske antigene sojeva virusa koji se uključuju u sastav cjepiva određuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju praćenja promjena virusa, odnosno informacija koje zaprima od 141. Nacionalnog centra za influencu, uključujući i hrvatski Nacionalni centar za influencu. Cjepivo se sastoji najčešće od površinskih antigena tri soja gripe, to su zapravo tri cjepiva u jednoj šprici: cjepivo protiv tipa virusa A podtip H3N2, virusa A podtip H1N1, te virusa tipa B.

Cijepljenje se posebno preporuča osobama s povećanim rizikom od nastanka komplikacija u slučaju infekcije gripom ili bliskim kontaktima rizičnih skupina, a to su:

  • zdravstveni djelatnici;
  • osobe koje su profesionalno ili privatno u kontaktu s osobama koje pripadaju rizičnim skupinama te im lako mogu prenijeti infekciju;
  • izrazito pretili ljudi (indeksa tjelesne mase većeg od 30);
  • trudnice (jer se zbog nemogućnosti cijepljenja i terapije protuvirusnim lijekovima djeca mlađe od 6 mjeseci na taj način štite majčinim protutijelima);
  • roditelji i druge osobe u bliskom kontaktu s djecom mlađom od 6 mjeseci jer se ona ne mogu cijepiti protiv gripe;
  • osobe starije od 65 godina;
  • štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu);
  • osobe svih životnih dobi s kroničnim bolestima srca i pluća, uključujući astmu, cističnu fibrozu, bronhopulmonalnu displaziju i prirođene srčane mane;
  • osobe svih životnih dobi s metaboličkim bolestima, uključujući dijabetes;
  • osobe svih životnih dobi s anemijom ili hemoglobinopatijom;
  • osobe svih životnih dobi s oslabljenim imunološkim sustavom (zbog bolesti ili lijekova), uključujući i HIV pozitivne osobe;
  • djeca starija od 6 mjeseci i adolescenti koji su pod dugotrajnom terapijom acetilsalicilatnom kiselinom zbog rizika od akutnog oštećenja jetre i mozga nakon infekcije virusom gripe (Reyov sindrom).

Cijepiti se može u ordinaciji opće/obiteljske medicine, u pedijatrijskoj ordinaciji ili Zavodima za javno zdravstvo. Neki poslodavci omogućuju cijepljenje svojih djelatnika na radnome mjestu. Kupujete li cjepivo u ljekarni, učinite to neposredno prije cijepljenja. Kako bi cjepivo bilo sigurno i učinkovito, čuvajte ga i transportirajte na temperaturi od 2- 8oC. Cjepivo se ne smije zamrznuti!

Cijepljenje protiv gripe možete obaviti i u epidemiološkoj ambulanti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo radnim danom (od ponedjeljka do petka) od 8.30 do 15.30 sati, Rockefellerova 2, Zagreb.

Reakcije nakon cijepljenja protiv gripe traju najviše dva dana, izuzetno su blage i rijetke u odnosu na samu bolest s kojom za razliku od ostalih prehlada, obavezno završite u krevetu s visokom temperaturom. U sastavu cjepiva ne nalazi se ništa što bi bilo toksično, kancerogeno ili teratogeno, a svi korišteni sastojci dugi niz godina koriste se i u ostalim lijekovima te nekim prehrambenim proizvodima koje svakodnevno koristimo. Osim toga cjepivo se ne ubrizgava direktno u krvotok nego indirektno u mišić gdje onda postupno dolazi do resorpcije i stvaranja zaštitne imunosti.

Velik broj ljudi propušta zaštititi se od gripe cijepljenjem jer nemaju točne i pouzdane informacije o težini bolesti, dobrobitima cijepljenja, učinkovitosti i sigurnosti cjepiva. Cijepljenje se preporuča svima koji žele smanjiti rizik od obolijevanja od gripe, razvoj komplikacija, aktivacije postojeće kronične bolesti, posjete liječniku, potrošnju lijekova i izostanke s posla. Neki smatraju da je cijepljenje protiv gripe samo za starije osobe, ne znajući da najugroženijim skupinama pripadaju osobe svih životnih dobi, pa i djeca s kroničnim bolestima.

Zadnja izmjena: 30.01.2017.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje