Home / Članci / Kako spriječiti iznenadnu srčanu smrt?

Kako spriječiti iznenadnu srčanu smrt?

Kako spriječiti iznenadnu srčanu smrt?

U proteklih nekoliko godina sve više smo svjedoci iznenadnih smrtnih slučajeva na športskim terenima, stoga smo zamolili akademika Davora Miličića, predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb i predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva, da nam objasni o čemu se tu radi.

Akademiče Miličić, što može uzrokovati iznenadni prestanak rada srca u mladih i naizgled zdravih ljudi, koji do tada nisu imali nikakvih vidljivih znakova srčane bolesti?

Najčešće je riječ o smrtonosnoj aritmiji koja uzrokuje prestanak rada srca, a naziva se fibrilacija klijetki. Ako do takvog naglog srčanog zastoja dođe u mladih, naizgled zdravih ljudi, u pravilu je u podlozi neprepoznata kardiomiopatija – primarna bolest srčanoga mišića koja je većinom genski uvjetovana. Ponekad takav događaj može nastati i tijekom miokarditisa tj. upalne bolesti srca, obično virusnoga podrijetla. Srce međutim može biti i naizgled posve zdravo, a iznanadna srčana smrt se ipak dogodi jer postoji poremećaj na razini provođenja srčanih električkih impulsa.  Kanalopatije su skupina poremećaja koje podrazumijevaju  elektrolitsko neravnovjesje na razini stanice srčanoga mišića. Takve bolesti također su uglavnom nasljedne, pa je podatak o nagloj srčanoj smrti u nekoga od srodnika važan detalj koji ne bi smio promaknuti liječniku, posebice ako pregledava osobe koje se bave športom. Uvjeti ekstremnoga tjelesnoga napora u tom slučaju mogu biti okidači tkivnoga poremećaja u srcu koji dovodi do zloćudne aritmije i nagle smrti.

U sredovječnih i starijih ljudi, kao uzrok iznanadne srčane smrti prevladava aterosklerotska bolest koronarnih arterija, premda se i u toj dobi umire zbog kardiomiopatija, miokarditisa, kanalopatija i drugih bolesti srca. Dobro je poznato da je u nekih osoba prva manifestacija akutnoga infarkta miokarda upravo fibrilacija klijetki koja rezultira naglim prestankom rada srca. U mladih ljudi, pod uvjetom da ne boluju od teškog poremećaja metabolizma masnoća, koronarna ateroskleroza javlja se kao uzrok nagle srčane smrti vrlo rijetko, ali postoje tzv. prirođene anomalije koronarnih arterija kod kojih u pojedinim okolnostima može doći do akutnog smanjenja opskrbe određenog dijela miokarda krvlju odnosno kisikom, pa i to može rezultirati zloćudnom aritmijom odnosno iznenadnom smrću. Naposljetku, jaki udarac u prsni koš, najčešće ispred samoga srca,  – tzv. commotio cordis, također može izazvati fibrilaciju klijetki, što se ponekad događa u nogometu, boksu ili prometnim i sličnim traumama. 

Što treba poduzeti u slučaju iznenadnog srčanog zastoja?

Najprije treba utvrditi da je doista došlo do zastoja srca, koje je popraćeno i zastojem disanja, odnosno da se ne radi primjerice o gubitku svijesti. Tada treba u najkraćem mogućem roku pozvati hitnu pomoć, ako nismo sami onda zamolimo za to drugu osobu, a mi bismo trebali što prije prionuti tzv. oživljavanju. Takvo oživljavanje sastoji se od masaže srca i umjetnoga disanja prema određenom vrlo jednostavnom protokolu, koji bi trebao biti dio općeg obrazovanja. Naime, nagla smrt događa se najčešće bez predznaka i ne bira mjesto. Promptnim oživljavanjem održat ćemo funkciju krvotoka do dolaska hitne pomoći. Ako je riječ o fibrilaciji klijetki prvi sljedeći korak jest defibrilacija. Postoje za uporabu vrlo jednostavni tzv. vanjski automatski defibrilatori koje uz kratku edukaciju mogu aktivirati i laici. Stoga u svakome razvijenome društvu, na mjestima gdje se ljudi okupljaju u većem broju,  na vidnim su mjestima izloženi takvi defibrilatori i ondje postoje osobe koje su educirane o osnovnoj kardiopulmonalnoj reanimaciji, uključujući i uporabu takvih, jednostavnih defibrilatora.

Hrvatsko kardiološko društva i Hrvatska kuća srca – naša nacionalna kardiološka zaklada pokrenuli su prije tri godine kampanju "Oživi me!" u kojoj je sprovedena edukacija o osnovama oživljavanja za više tisuća ljudi diljem Hrvatske. Kao naš glavni suradnik posebno se istaknula studentska udruga STEPP. Riječ je o pretežito o studentima medicine, ali studentima Stomatološkoga fakulteta, koji su se kvalificirali kao instruktori reanimatologije i potom, s velikom požrtvovošću, predanošću i entuzijazmom održali i održavaju niz tečajeva i radionica – u školama, poduzećima, na športskim terenima i trgovima niza hrvatskih gradova. Zahvalnost dugujemo i Uredu za zdravstvo Grada Zagreba, koji je ključni podupiratelj Hrvatske kuće srca i svih njezinih aktivnosti. 

Koliko ljudi godišnje umire u Hrvatskoj usljed iznenadne srčane smrti? 

Procjenjuje se da je to oko devet tisuća. Drugim riječima, svakoga sata jedna osoba umire naglo, od srčanoga zastoja. 

Može li se iznenadna srčana smrt spriječiti?

Zapravo da, i to u većini slučajeva. Prepoznavanje i liječenje najčešćih čimbenika kardiovaskularnog rizika može spriječiti nastanak ili napredovanje ateroskleroze, uključujući i koronarnu bolest. Dakle, liječenje hipertenzije, poremećenog metabolizma masnoća, šećerne bolesti i pretilosti dramatično bi smanjilo kardiovaskularnu smrtnost, uključujući i iznenadnu srčanu smrt. Nepušenje, redovito kretanje i zdrava prehrana svakako su neodvojivi od prethodno spomenutoga. Postoje i tzv. sistematski, preventivni pregledi. Na njima ne bi smio promaknuti primjerice neki značajan šum nad srcem, aritmija, simptomi koji bi se mogli povezati s bolešću srca, a također i obiteljska anamneza: podatak o bolestima srca u bližih srodnika, posebice o tzv. preuranjenoj srčanoj smrti tj. prije dobi od 65 godina. U svakoga rekreativnoga, a posebice u natjecateljskoga športaša obiteljska je anamneza iznimno važna, jer se svi oni izlažu povećanim tjelesnim naporima.  Potom je neophodan dobar klinički pregled i analiza  EKG-a. Ako je u mladih športaša sve od navedenoga normalno, tada je mogućnost nagle srčane smrti praktički isključena. Bilo kakav abnormalan nalaz zahtijeva daljnju, kardiološku obradu. 

Tko je izložen većem riziku od iznenadne srčane smrti?

Najvećem riziku iznenadne srčane smrti izloženi su srčani bolesnici – oni s koronarnom bolešću i oštećenim miokardom, bilo nakon preboljeloga infarkta miokarda bilo u sklopu neliječene hipertenzije ili neke od primarnih bolesti srčanoga mišića – kardiomiopatija. Dake, iznenadna srčana smrt najčešće se događa u bolesnih. Međutim, kao što smo ranije naglasili, a i opće je poznato, od srčanoga zastoja ponekad umiru i u onih koji se smatraju najzdravijima, a to su profesionalni športaši.

Kako mogu osobe koje su izložene većem riziku od iznenadne srčane smrti smanjiti svoj rizik od zloćudnih poremećaja srčanog ritma?

Tako da se redovito liječnički kontroliraju, da otklanjanju rizične navike i rizična ponašanja i da pomno i primjereno liječe bolesti i stanja koja umnogostručuju kardiovaskularni rizik. I još jednom naglašavam, podatak o nagloj srčanoj smrti u nekoga od bliskih srodnika, za svakoga treba biti dodatno upozorenje da s posebnom pozornošću  pripazi na zdravlje svojega srca. U onih koji imaju jasnu indikaciju, npr. nekakav nasljeđeni sindrom s visokim potencijalom nagle srčane smrti  ili oštećenje miokarda s električkom nestabilnošću, može se izvesti dijagnostički elektrofiziološki zahvat s pomoću kateterizacije srca, kojim se može analizirati tzv. električka mapa srca odnosno locirati mjesto potencijalno opasnih aritmija. Ako je riječ o doista ograničanom, malom dijelu srca koje se može dobro razgraničiti od njegova ostatka, u obzir dolazi ablacija toga fokusa radiofrekventnom strujom, također s pomoću posebnih katetera tj. bez potrebe otvaranja prsnoga koša. U onih pak bolesnika u kojih je mogućnost zloćudnih aritmija vrlo vjerojatna, a nisu pogodni za elektroablacijski zahvat, valjalo bi ugraditi tzv. kardioverter defibrilator.

Možete li našim čitateljima objasniti kako i gdje u Hrvatskoj se ugrađuje implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD)?

Taj se uređaj ugrađuje u svim kliničkim kardiološkim ustanovama i nekolicini koje djeluju izvan sveučilišnoga okružja. Nadaleko najviše ih se ugrađuje u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb na Rebru. Riječ je o sofisticiranim elektrostimulatorima srca koje ugrađuju kardiolozi i to u pravilu u lokalnoj anesteziji. Postoje znanstvene Smjernice kojima se moramo ravnati pri postavljanju indikacija za ugradbu kardioverter-defibrilatora i upravo je jedan od bitnijih dometa hrvatske kardiologije što smo uspjeli dostignuti broj ugrađenih kardioverter-defibrilatora na milijun stanovnika koji se približio prosjeku Europske unije, a nadmašuje zemlje u okruženju. Naravno, svi oni koji su preživjeli naglu srčanu smrt, pod uvjetom da uzrok nije u potpunosti uklonjen, moraju dobiti ugradbeni kardioverter-defibrilator. Međutim, također i oni koji prema Smjernicama imaju indikaciju za kardioverter-defibrilator u svrhu tzv. primarne prevencije, a to su oni koji imaju visok rizik prve manifestacije iznenadne srčane smrti.

Mogu li ljudi s ugrađenim implantabilnim kardioverter-defibrilatorom normalno živjeti i baviti se športom?

Ovisi od koje bolesti srca boluju. Ako je riječ o teškom strukturno-funkcijskome oštećenju miokarda, naravno da njihove životne aktivnosti moraju biti ograničene primjereno ozbiljnosti njihove bolesti. Trebalo bi izbjegavati i sve situacije u kojima se povećava mogućnost nastanka zloćudne aritmije, jer je uključivanje kardioverter-defibrilatora iznimno neugodno za pacijenta, budući da je zapravo riječ u strujnome udaru koji uređaj putem elektrode upućuje izravno u srce. Međutim, to nipošto ne znači da brojne osobe s kardioverter-defibrilatorom ne mogu živjeti kvalitetnim životom. Kompetitivni šport u pravilu ne dolazi u obzir. Također takve osobe ne mogu biti profesionalni vozači ili piloti. 

I za kraj, svjedoci smo da sve više ljudi u Hrvatskoj oboljeva od srčane bolesti, kako sačuvati zdravlje srca?

Sve sam manje više odgovorio. Najviše naših građana doslovce drži zdravlje svojega srca u vlastitim rukama. Sveukupne mjere primarne prevencije, dakle sve što možemo poduzeti da uopće ne dođe do bolesti srca, najčešće kardiovaskularne bolesti mogu spriječiti ili odgoditi za poznu starost. To se jedino ne odnosi na prirođene bolesti srca ili na neke druge, genski uvjetovane bolesti, koja na vrijeme treba prepoznati. Današnja kardiologija vrlo je učinkovita, pa se uz pravodobnu dijagnozu i takve bolesti mogu uspješno liječiti.

Zaključno, dobro je poznato da se primjenom preventivnih mjera i postupaka kao i modernom kurativnom kardiologijom, kardiovaskularna smrtnost može smanjiti za dvadesetak posto. Hrvatska još uvijek spada u zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika, ali u nepunih desetak godina uspjeli smo smanjiti smrtnost od bolesti srca i krvnih žila za gotovo desetak posto i nadam se da smo na dobrom putu da se u skoroj budućnosti i po tome pribižimo najrazvijenijim zemljama Europe. 


Razgovor vodio:
Mr. sc. Dean Delić, dr. med.

Zadnja izmjena: 21.06.2018.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje