Sunce i lijekovi


Sunce i lijekovi

Usprkos svim blagodatima sunca, koje nas izdašno obasjava ovih ljetnih dana, svakodnevno nas upozoravaju na opasnosti i štetnosti njegovog UV zračenja. Dodatno moramo voditi brigu je li lijekovi koje koristimo dok se izlažemo suncu mogu štetiti našoj koži.

Fotoosjetljivost (fotodermatitis) je pojam koji označava upalu kože uzrokovanu kombinacijom UV zračenja i nekih lijekova, odnosno drugih fotosenzibilizirajućih tvari (spojevi prstenastih aromatskih struktura koji imaju sposobnost upijanja sunčeva zračenja). Fotoosjetljivost je karakterizirana  crvenilom kože, koje je vrlo slično opeklinama od sunca. Do nje može doći samo ako su prisutna oba agensa - primijenjena fotosenzibilizirajuća tvar i sunčevo zračenje. Prema mehanizmu nastanka razlikujemo dvije vrste fotoosjetljivih reakcija: fototoksične i fotoalergijske reakcije.

Fototoksične reakcije

Ovaj tip reakcija nastaje kada kemijska tvar (lijek) nakon aktivacije UV zračenjem uzrokuje oštećenje kože koje izgleda poput jake opekline od sunca i nastaje prilično brzo (nekoliko minuta do nekoliko sati) nakon izlaganja UV zračenju. Područje kože koje je zahvaćeno uglavnom se podudara s područjem koje je bilo izloženo suncu. Reakcija se smiruje nakon što se lijek eliminira iz tijela.

Obično se UV-A zračenje najčešće povezuje s fototoksičnošću, no i UV-B zračenje, kao i vidljivo svjetlo, mogu doprinijeti nastanku fototoksične reakcije.

Fotoalergijske reakcije

Za razliku od fototoksičnih reakcija, kod fotoalergijskih uključen je i naš imunosni sustav. UV zračenje mijenja strukturu fotosenzibilizirajuće tvari, koju stanice imunosnog sustava prepoznaju kao stranu tvar i pokreću upalni odgovor da se ona eliminira. Fotoalergijske reakcije mogu nastati i 72 sata nakon što smo bili izloženi UV zračenju. Reakcija kože sliči ekcemu, i ako potraje duže, može se protezati i na područjima kože koja nisu bila izložena UV zračenju. Kod nekih osoba, simptomi mogu trajati i do 20 godina od uzimanja lijeka.

Hiperpigmentacije nastale usljed fotoosjetljivosti

Treba istaknuti da nakon što dođe do povlačenja simptoma fototoksične reakcije, na zahvaćenim mjestima kože mogu zaostati hiperpigmentacijske mrlje (zatamnjenja kože), kao posljedica dugotrajnog izlaganju UV zračenju i visoke doze lijeka.

Hiperpigmentacija se rijetko javlja nakon fotoalergijskih reakcija.

Najčešće tvari koji mogu uzrokovati fotoosjetljivu reakciju

Najčešće su to pripravci koji se nanose na kožu, ali mogu biti i peroralno primijenjeni lijekovi ili hrana,  prirodnog ili sintetskog porijekla. Nakon njihovog dospijeća u kožu koja je obasjana UV zračenjem, nastaje upalna reakcija kože. Većina tih tvari izaziva fototoksične reakcije, no neke mogu izazvati oba tipa reakcija.

Lijekovi koji mogu uzrokovati fototoksičnu reakciju

  • Antibiotici (antimikrobni lijekovi) iz skupine tetraciklina (tetraciklin i doksiciklin), fluorokinolona (ciprofloksacin i levofloksacin) i sulfonamida (kombinacija sulfametoksazola i trimetoprima, kotrimoksazol i sulfametoksazol)
  • Antihistaminici (difenhidramin)
  • Antimalarici (kinin, klorokin i hidroksiklorokin)
  • Kemoterapeutici (5-fluorouracil, vinblastin i dakarbazin)
  • Lijekovi za srce (amiodaron, nifedipin, diltiazem i kvinidin)
  • Diuretici (furosemid i hidroklorotiazid)
  • Antidijabetici iz skupine sulfonilureja (klorpropamid i gliburid)
  • Nesteroidni protuupalni lijekovi (naproksen i piroksikam)
  • Retinoidi (izotretinoin i acitretin)
  • Psihijatrijski lijekovi -  fenotiazini (klorpromazin), triciklički antidepresivi (dezipramin i imipramin)

Lijekovi koji mogu uzrokovati fotoalergijsku reakciju

  • Antimikrobni lijekovi (kloheksidin, heksaklorofen, dapson)
  • Kemoterapeutici (5-fluorouracil)
  • Nesteroidni protuupalni lijekovi (celekoksib)

Proizvodi za zaštitu od sunca

Koristeći proizvode za zaštitu od sunca smatramo da smo zaštićeni od štetnog djelovanja UV zraka. Međutim, čak i preparati za zaštitu od sunca (ako sadrže fotosenzibilizirajuće tvari kao što su paraaminobenzojeva kiselina, cinamati, benzofenoni, salicilati, oksibenzon ili cikloheksanol) mogu izazvati fotoalergijske reakcije. Stoga je potrebno pažljivo birati preparate za zaštitu od sunca.

Mirisne tvari

Mošus i 6-metilkumarin su tvari koje najčešće uzrokuju fotoalergijske reakcije i hiperpigmentacije na područjima vrata i oko uha. Izbjegavajte nanositi mirise ukoliko se izlažete suncu.  Ako ih već nanosite, neka to bude uvijek na dio prekriven kosom.

Bolesti

Bolesti kao što su sistemski lupus eritematozus i porfirija mogu uzrokovati stvaranje fotosenzibilizirajućih tvari u tijelu i pojačanu osjetljivost kože na sunčevo zračenje koja nakon izlaganja suncu reagira crvenilom i osipom.

Ostale tvari koje mogu uzrokovati fotoosjetljivost nakon izlaganju suncu

Prirodne tvari također mogu izazvati oštećenje kože. Eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, naranča, mandarina, limeta) izbjegavajte barem 12 sati prije izlaganja suncu. Mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentacijske mrlje.

Jednako tako, pripravci gospine trave, bilo da se radi o oralnom preparatu ili o uljnom maceratu (kantarionovo ulje) također su fototoksični, te se ne preporučuju upotrebljavati prije sunčanja.

Trave sadrže furanokumarine koji također mogu uzrokovati reakcije fotoosjetljivosti, što se često očituje crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži.

Hrana bogata psoralenima u dodiru s kožom (celer, mrkva, limeta, smokva, peršin) može izazvati pojačanu fotoosjetljivost kod izlaganja suncu.

Liječenje fotoosjetljivih reakcija povezanih s primjenom lijekova

Prepoznavanje i prekidanje uzimanja lijeka koji je uzrokovao fotoosjetljivost nakon izlaganju suncu najvažniji su koraci u liječenju fotoosjetljivih reakcija.

Ukoliko vam je propisan neki od lijekova koji može uzrokovati fotoosjetljivost, izbjegavajte dulje izlaganje suncu, koristite preparate za zaštitu od sunca te se zaštitite nošenjem odgovarajuće odjeće.

Ako su se već pojavile kožne reakcije, obratite se svom liječniku. Vlažni hladni oblozi mogu ublažiti crvenilo i žarenje, a antihistaminici svrbež kože. U težim slučajevima, liječnik vam može propisati kortikosteroidne preparate za kratkotrajnu primjenu (10-14 dana).

Svakako treba istaknuti da se reakcije fotoosjetljivosti neće dogoditi u svih osoba koje uzimaju neki od ranije navedenih lijekova.

Zadnja izmjena: 25.08.2019.