Pulmologija

U forumima odgovaraju na Vaša pitanja isključivo stručnjaci iz određenih područja medicine, stomatologije i psihologije.

Broj tema: 140

Broj poruka: 303

Forum nije u funkciji!

No pregled objavljenih poruka Vam pruža veliki broj korisnih informacija iz navedenog područja.

Sarkoidosis

Autor Poruka

Dragana

10.11.2004. 15:25

Postovani, mojoj majci je ustanovljena dijagnoza sarkoidosis;imala je duze vreme otok na obrazu i posle silnog setanja od doktora do doktora urdjena joj je biopsija koja je hvala Bogu negativna na malignitet ali je prondjen sarkoidosis;nakon toga je dobila uput za pulmologa i utvrdjeno je da su plua potpuno cista.
Doktor joj je dao da pije pronizon i da uradi joa neke analize da bi se utvrdilo da li je u progresiji ili ne.
Moja pitanja i nedoumice su sledece:
-sta je uzrok bolesti,kakve su prognoze za izlecenje,koje su posledice
-da li je bolest infektivna odnosno da li ukucani koji sa njom zive treba da preduzmu neke mere zastite
i,najvaznije
-obzirom da je moja baka(majka moje majke) umrla prosle godine od kancera da li je pronison u tom kontekstu opasan lek i koja su mu upste nezeljena dejstva
Da napomenem da majka ima 57 godina i da ne boluje od nekih posebnih bolesti,malo reume,povisenog pritiska i to je to

Molim Vas jako sam zabrinuta pa mi odgovorite sto pre i unapred hvala!!!!!!!!!!!

prof. dr. Neven Tudorić

15.11.2004. 12:23

Sarkoidoza nije zločudna niti zarazna bolest. Ne postoji opasnost zaraze u kontaktu s bolesnikom koji ima sarkoidozu. Bolest je još uvijek nepoznatog uzroka, obično zahvaća više različitih organa, često i pluća. Odluka da li treba propisati lijekove ili ne često je teška. Naime, vrlo često simptomi bolesti nestaju i spontano. Lijekovi se propisuju ukoliko su zahvaćeni vitalni organi (srce, mozak) ili kada bi tijek bolesti mogao značajno oštetiti funkciju nekog organa (oko, pluća).
Među lijekovima koji se obično propisuju nalaze se i kortikosteroidi (pronison). Ti lijekovi mogu kod dugotrajne primjene u većim dozama uzrokovati sklonost infekcijama, gljivične infekcije, šećernu bolest, atrofiju kože, sklonost kožnim krvarenjima (modricama), porast tjelesne težine i sl. Da bi se to spriječilo, doza kortikosteroida se postupno smanjuje, a istovremeno se kontrolnim nalazima pokušava na vrijeme utvrditi neku od nabrojenih nuspojava.