Privatni ugovorni liječnici u žarištu interesa Hrvatske liječničke komore


Privatni ugovorni liječnici u žarištu interesa Hrvatske liječničke komore

U Republici Hrvatskoj ukupan broj liječnika članova Hrvatske liječničke komore bio je 1. siječnja 2009. 17.102, od čega ih je privatne prakse u ugovornom odnosu s HZZO-om 3.057, odnosno 18 posto od ukupnog broja članova Komore. Među njima je 2.365 liječnika opće/obiteljske medicine, 256 pedijatara, 265 ginekologa i 171 ostali specijalisti. Premda se ta brojka čini malenom, privatni ugovorni liječnici su u žarištu interesa Komore.

Ovlasti Komore

Naša Komora je ustanova s javnim ovlastima, ona je samostalna, neovisna, staleška i strukovna organizacija svih liječnika na području Republike Hrvatske, koja ne pravi razliku između svojih članova. Osnova uloga Komore je da štiti prava i zastupa interese svih liječnika, unaprjeđuje liječničku djelatnost ta da se brine o ugledu liječnika i o pravilnom obavljanju liječničkog zvanja.

Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o liječništvu, Komora vodi Imenik liječnika u Republici Hrvatskoj, daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad (licenci), obavlja stručni nadzor nad radom liječnika, određuje najniže cijene rada privatnih liječnika i odobrava pojedinačne cijene liječničkih usluga privatnih liječnika.

Također, Komora samostalno donosi akte kojima uređuje odnose među članovima, to jest Kodeks medicinske etike i deontologije, Pravilnik o arbitraži i Pravilnik o dodjeli novčane pomoći članovima Komore. Odnosi između članova i Komore određuju se aktima o licenciranju, trajnoj medicinskoj izobrazbi, načinu oglašavanja rada itd. Također, Komora donosi i akte kojima se uređuju odnosi između Komore i drugih subjekata u sustavu zdravstva, na temelju kojih zastupa liječnike pri sklapanju ugovora s HZZO-om te društvima za osiguranje, s ciljem vrednovanja liječničkog rada u postupku formiranja cijena usluga.

PZZ i Nacionalna strategija razvitka zdravstva

Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006.-2011. - čiji su nositelji Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, HZZO i nadležne komore - predviđeno je da se razmotri mogućnost smanjenja broja osiguranika po liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i to u obiteljskoj medicini s 1700 na 1500, u pedijatriji s 1000 na 800 i ginekologiji sa 6000 na 4000.

Strategija također predviđa da se promjenama u dodiplomskoj edukaciji, posebice ustrajnom poslijediplomskom edukacijom, liječnike u PZZ-u učini kompetentnima za rješavanje što većeg broja (do 80%) zdravstvenih problema. Timovima PZZ-a osigurat će se sva potrebna oprema i nove tehnologije, posebice u odnosu na telemedicinsku opremu, stimulirat će se rad na preventivnim programima te poticati stvaranje grupne prakse. Strategija predviđa i poboljšanje suradnje između liječnika PZZ-a i SKZ-a, poliklinika i bolnica.

Vodeći računa o osobitostima hrvatskih prilika, u Strategiju je ugrađeno i to da treba mijenjati način plaćanja i obračun medicinskog rada, te definirati status i poziciju doma zdravlja kao središnjeg institucionalnog oblika PZZ-a.

Što je Koalicijskim sporazumom dogovoreno za PZZ

Koalicijskim sporazumom o formiranju parlamentarne većine i sudjelovanju u Vladi RH 2007.-2011., predviđeno je osnaživanje PZZ-a dodatnim programima u domovima zdravlja i mijenjanje plaćanja PZZ-a, s postupnim uvođenjem plaćanja usluga te uz povećanje broja ginekologa i pedijatara.

U Sporazum je ugrađena i decentralizacija domova zdravlja te suodgovornost gradova i županija za te domove, izdavanje recepata za liječenje kroničnih bolesti na rok do tri mjeseca i stavljanje izvan snage Pravilnika o zakupu, kako bi se zaustavio postupak daljnje "zakupizacije".

Aktivnosti Komore u reformi zdravstvenog sustava

Komora sudjeluje u reformi zdravstvenog sustava od samog početka. Već je 28. studenog 2008. Vijeće Komore raspravljalo o prijedlogu reforme zdravstvenog sustava i usvojeni su zaključci, odnosno strategija koju je Komora zastupala pri izradi reformskih zakona. Imenovani su i predstavnici Komore koji su aktivno sudjelovali u radionicama za izradu novih zdravstvenih zakona i već su 29. prosinca 2008. na sastanku s HZZO-om istaknuli svoje primjedbe na prijedloge akata za ugovaranje.

S 1. siječnjem 2009. stupio je na snagu stupio paket novih zdravstvenih zakona. Na sjednici Povjerenstva Komore za PZZ 17. siječnja sudjelovali su predstavnici KoHOM-a. Izvršni odbor Komore je sa sjednice 23. siječnja izdao priopćenje u kojem se preporučuje nepotpisivanje Dodatka Ugovora o obavljanju PZZ-a do završetka pregovora između MZSS-a, HZZO-a i Komore. Na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a 27. siječnja izmijenjena je Odluka o ugovaranju sukladno onome što je dogovoreno s Komorom.

Na zahtjev Sekcije ginekologa u PZZ-u održan je 29. siječnja sastanak u MZSS-u uz sudjelovanje predstavnika Komore. Na sastanku pravnih službi MZSS-a, HZZO-a i Komore 3. veljače analizirani su sadržaji dodataka Ugovoru o provođenju PZZ-a i zaključeno je da ih je nužno mijenjati. Predstavnici MZSS-a, HZZO-a i Komore sastali su se 18. veljače i raspravljali o prijedlozima Komore koji se odnose na akte za ugovaranje. Na sjednici Vijeća Komore 20. veljače o problemima u provedbi reforme raspravljali su predstavnici PZZ-a, članovi županijskih povjerenstava Komore, državni tajnik za zdravstvo dr. Dražen Jurković i v. d. ravnatelja HZZO-a dr. Tihomir Strizrep.

Aktivnosti Komore u provedbi reforme i dalje se nastavljaju.

Zaključak

Komora stalno naglašava značenje i specifičnost liječničke struke i ističe potrebu utvrđivanja jasnih kriterija i standarda rada liječnika na svim razinama. Također, upozorava da rad liječnika nije dovoljno ni primjereno vrednovan, posebno u odnosu na veliku odgovornost liječnika i na zahtjev za njihovu neprekidnu dostupnost.

Od svojih članova Komora traži da svojim radom i ponašanjem potvrđuju ugled profesije, a Komora će iskoristiti svoje zakonske ovlasti za poboljšanje položaja liječnika.

Zadnja izmjena: 27.08.2019.