Iznenadni zastoj srca i nije baš tako iznenadan


Iznenadni zastoj srca i nije baš tako iznenadan

Izgleda da iznenadni zastoj srca i nije baš tako iznenadan, naime polovica pacijenata sa iznenadnim zastojem srca imalo je upozoravajuće znakove da nešto nije u redu sa njihovim srcem mjesec dana prije srčanog zastoja, ukazuje nova studija.

Znakovi i simptomi upozorenja uključuju kombinaciju boli i pritiska u prsima, zaduhu (otežano disanje), palpitaciju (lupanje, preskakivanje, zastajkivanje ili treperenje) srca, te senzacije slične gripi (kao što su mučnina, bol u leđima i/ili trbuhu). Bol u prsima je najčešći simptom kod muškaraca, dok je zaduha najčešća u žena.

Spomenute znakove upozorenja ne bi trebalo zanemariti, posebice ukoliko imate neki od čimbenika rizika za srčanu bolest kao što su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, dijabetes, pozitivnu obiteljsku povijest srčane bolesti ili neku drugu srčanu bolest.

Također, treba istaknuti da velik broj osoba koje dožive srčani zastoj ne prežive. Nažalost samo manje od 10 posto njih uspije preživjeti iznenadni srčani zastoj.

Godinama se mislilo da je to vrlo nagli proces, no ovo istraživanje je ipak pokazalo da u tjednima koji prethode iznenadnom srčanom zastoju dolazi do pojave znakova upozorenja. Javljanje liječniku nakon uočenih znakova upozorenja upeterostručuje šanse za preživljavanje.

Za razliku od srčanog udara koji je posljedica smanjenja ili potpunog izostanka opskrbe srca krvlju i kisikom, srčani zastoj se javlja usljed poremećene električne aktivnosti srca. Iznenadni zastoj srca u odraslih osoba je u prvom redu posljedica kardiološke bolesti. Velikim dijelom predstavlja prvu manifestaciju te bolesti. U druge uzroke spadaju cirkulacijski šok zbog drugih razloga, zakazivanje disanja i metabolički otkloni, uključujući predoziranje lijekovima.

Izvor:
Annals of Internal Medicine