Napredno pretraživanje

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein (nazvan amiloid) nakuplja u mozgu, slabeći krvne žile. Osobe s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju četiri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju unutar pet godina, bez obzira na to jesu li imale moždani udar, tvrdi nova studija.

Agregacija proteina tau definira tauopatije, najčešće neurodegenerativne bolesti povezane sa starenjem, koje uključuju Alzheimerovu bolest i frontotemporalnu demenciju. Specifični neuronski podtipovi selektivno su osjetljivi na agregaciju tau proteina, disfunkciju i smrt. No, znanstvenici sa UC San Francisco nedavno su identificirali sakupljač opasnog otpada u mozgu koji odlaže toksične nakupine tau proteina koje mogu dovesti do demencije. Neuroni s više ovog sakupljača otpada, tehnički poznatog kao CUL5, manje su osjetljivi na Alzheimerovu bolest. 

Hordom je rijedak tumor karakteriziran lošom prognozom, ograničenim terapijskim mogućnostima i visokom stopom ponovne pojave. Unatoč napretku u onkologiji, učinkoviti tretmani za hordom ostaju ograničeni. Otpornost na konvencionalnu radioterapiju i kemoterapiju ograničava terapijske mogućnosti, a kirurško liječenje često je izazovno zbog blizine tumora kritičnim anatomskim strukturama. Posljedično, identificiranje novih terapijskih ciljeva ključno je za poboljšanje dijagnoze hordoma, strategija liječenja i predviđanja ishoda.

Znanstvenici su razvili način uzgoja visoko specijaliziranog podskupa moždanih živčanih stanica koje su uključene u bolesti motornih neurona i oštećene su kod ozljeda kralježnice. Smatra se, da ovo postignuće postavlja temelje za daljnja istraživanja o tome mogu li ovi molekularno usmjereni neuroni formirati funkcionalne veze u tijelu i za istraživanje njihove potencijalne upotrebe u ljudskim bolestima gdje su kortikospinalni neuroni ugroženi.

Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.

Mnogi ljudi povremeno imaju znakove i simptome sindroma iritabilnog crijeva, no veću vjerojatnost da imaju sindrom iritabilnog crijeva imaju mlađe osobe, žene te osobe s pozitivnom obiteljskom povijesti bolesti sindroma iritabilnog crijeva