Što je AIDS?

Sindrom stečenog nedostatka imunosti (eng. AIDS - Acquired Immunodeficiency Syndrome, fr. SIDA - Syndrome d'ImmunoDéficience Acquise) je stanje u kojem je došlo do takvog slabljena imunosti da se javljaju određene bolesti koje se u inače zdravih ljudi ne pojavljuju. 

AIDS je kronično, po život opasno stanje, uzrokovano virusom humane imunodificijencije (HIV). Postoje dva tipa HIV-a, HIV tip 1 i HIV tip 2. Infekcija HIV-om tipa 1 danas je daleko rasprostranjenija od infekcije HIV-om tipa 2, koji se uglavnom nalazi u nekim afričkim zemljama.

HIV tip 1 napada posebnu vrstu bijelih krvnih stanica, tzv. pomoćničke (CD4) limfocite. Limfociti CD4 imaju ključnu ulogu u mobilizaciji imunog sustava protiv različitih mikroorganizama kao što su bakterije, virusi i paraziti. Odrasla zdrava osoba ima više od 500 limfocita CD4 u mm³ krvi. Kako propada sve veći broj limfocita CD4 to je naš imunološki sustav sve slabiji. HIV-om možete biti zaraženi dugi niz godina prije nego se razvije AIDS. Da bi vam se dijagnosticirao AIDS, broj limfocita CD4 mora pasti ispod 200 ili morate imati jednu od komplikacija tipičnih za AIDS kao što su:

• upala pluća uzrokovana Pneumocystis jiroveci
• infekcija uzrokovana citomegalovirusom
• tuberkuloza
• toksoplazmoza
• kriptosporidioza

HIV se također prenosi i na neke druge krvne stanice, monocite/makrofage i dendritičke stanice.

Postoje tri glavna puta prijenosa infekcije: spolni, putem krvi i sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, porođaja i dojenjem.

HIV se nalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu zaražene osobe u količini dovoljnoj da zarazi druge osobe.

Inače znanstvenici smatraju da se virus sličan HIV-u najprije pojavio u nekim populacijama majmuna u Africi, gdje ih se lovi za hranu. Kontakt sa zaraženom krvi majmuna tijekom komadanja mesa ili kuhanja omogućio je virusu da prijeđe na ljude i postane HIV.

Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) s posljedičnim stečenim manjkom imuniteta (AIDS) jedna je od najtežih bolesti u povijesti čovječanstva. Od početka epidemije umrlo je preko 25 milijuna ljudi. Najnovije procjene ukazuju da je širenje epidemije u Istočnoj Europi najbrže na svijetu.

Od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2009. godine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo registrirano je ukupno 792 osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija (u 2008: 732), od kojih je 301 razvilo AIDS (u 2008: 289). U istom razdoblju 164 oboljelih je umrlo (podaci Registra za HIV/AIDS za Hrvatsku).

U Hrvatskoj se posljednjih 10 godina prosječno registrira 15 oboljelih od AIDS-a, što Hrvatsku uvrštava u zemlje s niskom razinom učestalosti te bolesti (godišnji broj novooboljelih od AIDS-a kreće se u vrijednostima manjim od 4 na milijun stanovnika), zahvaljujući intenzivnim, kontinuiranim i sustavnim mjerama.

Seksualni put prijenosa infekcije HIV-a dominira u ukupnom broju HIV inficiranih osoba. Vjerojatni put prijenosa infekcije u 48,5% zaraženih je muški homoseksualni odnos, nešto manje (36,1%) zaraženo je heteroseksualnim odnosom. Zaražavanja heteroseksualnim odnosom i dalje su značajno vezana za boravak u inozemstvu, trgovinu seksom i učestalo mijenjanje partnera.

Prijavljivanje slučajeva zaraze HIV-om i AIDS-a u Republici Hrvatskoj je obvezno.

AIDS nije izlječiv, no postoje lijekovi koji mogu značajno usporiti napredovanje bolesti.