Vrste dijaliza

Postoje dvije osnovne vrste dijalize: hemodijaliza i peritonejska dijaliza. Svakako je potrebno prije same dijalize znati koja vrsta dijalize će se primjeniti kod pacijenta kako bi se mogao napraviti odgovarajući krvožilni pristup.

Hemodijaliza

Kod hemodijalize (HD) krv se uklanja iz bolesnika putem prikladnog vaskularnog pristupa i pumpa u dijalizator. Prostor s dijalizatom u dijalizatoru je pod negativnim tlakom u odnosu na prostor gdje je krv, a to osigurava hidrauličku ultrafiltraciju povećane količine tekućine kroz membranu. Dijalizirana krv se vraća u bolesnika kroz venski sustav u kojem je filter koji štiti od embolusa. Većina bolesnika treba se dijalizirati tri puta tjedno, a postupak obično traje 3 do 5 sati u odraslih te 3 do 4 sata u djece.

Krvožilni pristup

Dugotrajna hemodijaliza zahtijeva stalni krvožilni pristup, kako bi krv mogla biti odvedena, pročišćena i vraćena natrag u krvni optok.

Postoje tri vrste krvožilnog pristupa:

• arteriovenska fistula
• arteriovenski graft
• centralni kateter

Arteriovenska fistula  predstavlja najpoželjniji način pristupa krvotoku za bolesnike koji su na redovitoj hemodijalizi, a ostvaruje se kirurškim spajanjem arterije i vene na podlaktici bolesnika. Nakon 4 do 6 tjedana stvorena fistula može se koristiti za dijalizu. Takva vrsta pristupa uz odgovarajuću njegu može potrajati godinama.

Arteriovenski graft je umjetni umetak koji se kirurški stavlja između arterije i vene. Koristi se u slučaju kada su vene premale da tvore fistulu. AV-graftu je potrebno oko 4 tjedna da zacijeli. Kod AV-graftova češće dolazi do nastajanja ugrušaka i infekcija nego kod AV-fistula, a i AV-graftovi ne traju toliko dugo.

Centralni kateter može biti privremen, a rjeđe i trajan (s potkožnim ugrađenim jastučićem). Privremeni kateter se postavlja u slučaju nedostatka AV-fistule ili AV-grafta ili u slučaju nemogućnosti njihove punkcije.

Komplikacije hemodijalize

• mehaničke (tromboza, infekcija ili hemoragija AV-fistule, stenoza ili tromboza vene subklavije, stenoza ili tromboza vene cave superior zbog ponovne primjene subklavije ili jugularnog katetera);
• infekcija (celulitis ili apsces kod krvožilnog pristupa, kolonizacija privremenog centralnog katetera, bakteriemija, meningitis, endokarditis, osteomijelits);
• kardiovaskularne (hipotenzija zbog preizdašne ultrafiltracije, aritmija, zračna embolija, perikardna tamponada);
• plućne (dispneja zbog anafilaktičke reakcije na hemodijaliznu membranu);
• metaboličke (hiponatremija, hipernatrijemija, hipokalemija);
• ostale (vrućica zbog bakteriemije, hemoragija (gastrointestinalna, intrakranijska, retroperitonejska, intraokularna), svrbež, konvluzije, mišićni grčevi, nemir, insomnija, amiloidni depoziti)

Peritonejska dijaliza

Peritonejska dijaliza je manje stresan postupak od hemodijalize, a jednostavno se može prilagoditi i za kućnu primjenu. Kontinuirana ambulatorna peritonejska dijaliza i kontinuirana ciklička peritonejska dijaliza primjenjene kod kuće dopuštaju bolesniku fleksibilnost u planiranju putovanja, a u pojedinim slučajevima omogućavaju zaposlenje s punim radnim vremenom.

Peritonejska dijaliza zahtjeva posebnu tekućinu za pročišćavanje krvi koju nazivamo dijalizat (dijalizna otopina). Dijalizat se pomoću katetera uvodi u trbušnu šupljinu koja je obložena tankom opnom koja se naziva peritoneum (potrbušica). Dok je u trbušnoj šupljini, dijalizat uklanja otrove i višak tekućine iz krvi, a peritoneum pri tome služi kao filtracijska membrana. Nakon određenog vremena, dijalizat se odvodi iz trbušne šupljine.

Tipovi peritonejske dijalize

Intermitentna peritonejska dijaliza (IPD)

Može biti manuelna i automatska. Manuelna intermitentna peritonejska dijaliza je najjednostavniji oblik peritonejske dijalize, koristi se u liječenju akutnog zatajenja bubrega, a osigurava klirens najvećih otopljenih čestica. Automatska intermitentna peritonejska dijaliza zasniva se na automatskom sistemu kojim kruži infuzija i uklanja dijalizat, a može se koristiti u liječenju bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega.

Kontinuirana ambulatorna peritonejska dijaliza (CAPD)

Vrši se 4-5 puta na dan. Ima nisku stopu peritonitisa i dozvoljava bolesniku da se odvoji od infuzijskog sistema i vreće između izmjena.

Kontinuirana ciklička peritonejska dijaliza (CCPD)

Podrazumijeva dugotrajnu izmjenu bez automatskog uređaja za kruženje danju i kratkotrajnu izmjenu s automatskim uređajem za kruženje noću. Nezgrapnost opreme onemogućava pomičnost i pokretnost tijekom noći.

Komplikacije peritonejske dijalize

• mehaničke (hematom u perikateterskom traktu, intraabdominalno krvarenje, perforacija crijeva, curenje dijalizata uz kateter, prolaz tekućine u trbušnu stjenku, opstrukcija katetera ugruškom, fibrinom ili fibroznim obraštanjem);
• infekcija (peritonitis, infekcija u perikateterskom traktu);
• kardiovaskularne (hipotenzija, aritmija, edem pluća);
• plućne (pleularni izljev, pneumonija, atelektaza);
• metaboličke (hipoalbuminemija, hiperglikemija, hipertrigliceridemija, pretilost);
• ostale (peritonejska skleroza, hipotermija, konvluzije, abdominalne i ingvinalne hernije)