Članci

Velika pažnja poklanja se prehrani tijekom trudnoće, međutim, puno je veći izazov hraniti se pravilno kako bi osigurali adekvatno stvaranje mlijeka za dojenče. Stoga, valja imati na umu da briga o prehrani trudnice odnosno majke ne prestaje onoga dana kada na svijet donese zdravo novorođenče. Naprotiv! Tek tada treba posebno poraditi na planiranju prehrane. Motiv je opet jak – dati novorođenčetu dobre temelje za rast, razvoj i otpornost organizma.

Posljednjih se dana u javnim glasilima stvorila negativna atmosfera odnosno dvojbe oko omjera koristi i štete primjene oralnih kontraceptiva. Možda je najbolje podsjetiti na poznatu izreku: Ne postoji besplatan ručak, i povući paralelu s primjenom lijekova uključujući oralnih kontraceptiva – nema lijeka bez nuspojava.

Oralna hormonska kontracepcija (OHK) postoji preko 40 godina, i jedna je od najistraženijih skupina lijekova na svijetu. Smatra se jednom od sigurnijih grupa lijekova, koja ne uzrokuje povećano pobolijevanje niti smrtnost. Dobrobiti oralne hormonske kontracepcije uključuju smanjenje menstrualnog krvarenja i poboljšanje anemije, smanjenje menstrualne boli, smanjenje rizika razvoja zdjelične upalne bolesti, poboljšanje akni, smanjenje rizika za razvoj karcinoma sluznice maternice, jajnika i debelog crijeva. Rizici OHK, koliko je danas poznato, uključuju samo veći rizik od razvoja tromboembolijske bolesti nego u općoj populaciji, što ću spomenuti kasnije.

Sva su dosadašnja istraživanja nedvojbeno pokazala djelotvornost antidepresiva, jasno kad se oni uzimaju na odgovarajući način. Bezbrojne su ljudske sudbine promijenjene na način da su depresivni bolesnici opet postali osobe koje se vesele životu na radost njihovih bližnjih koji su s njima djelili raniju tugu i očaj.

U liječenju reumatoidnog artritisa, sustavne autoimune bolesti, donedavno su se koristili nesteroidni antiupalni lijekovi, acetilsalicilna kiselina i kortikosteroidi. Ovi su lijekovi uglavnom djelovali na simptome bolesti i bez značajnog utjecaja na prirodu bolesti. Danas se uz gore navedene lijekove koriste i lijekovi koji modificiraju tok reumatoidnog artritisa.

Halucinacije su vrlo karakteristični poremećaji percepcije. Razvojem znanstvene psihijatrije halucinacije je sve kompliciranije definirati, pa je možda najjednostavnija i najrazumljivija definicija da su to obmane opažanja. Radi se naime o pojavi da osoba vidi nešto čega nema, osjeti dodir nečega čega nema ili čuje nešto čega nema. Halucinacije su uvijek znak ozbiljnog poremećaja za razliku od drugih poremećaja opažanja (na primjer iluzija ), koji mogu biti izraz umora, jakog straha, pospanosti i slično.

Kvantitativni poremećaj memorije ili pamćenja naziva se amnezija. Pojam amnezija dolazi od grčkih riječi (a - ne + mnesis - sjećanje) i označava gubitak pamćenja, nesjećanje, potpuno ili djelomično zaboravljanje činjenica, događaja i slično, koji se odnose na određeni vremenski period. Amnezija je najčešće posljedica ozljede glave, različitih funkcionalnih i organskih bolesti mozga, drugih bolesti organizma ili jakih duševnih potresa.

Moždani udar je najčešća životno ugrožavajuća neurološka bolest. U svijetu on je treći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti. Iako je zadnjih desetljeća mnogo uloženo i postignuto na polju dijagnostike i terapije moždanog udara, još uvijek u borbi protiv te bolesti najveća korist proizlazi iz otkrivanja i suzbijanja rizičnih čimbenika.

Biometeorološka upozorenja, bioprognoza vremena sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu slijedećih dana nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. Tijekom zadnjeg desetljeća bioprognoza je zaživjela i u Hrvatskoj te imamo priliku svakodnevno slušati izvješća o trenutnim vremenskim uvjetima i o očekivanim utjecajima na zdravlje. Cilj bioprognoze je organizacija preventivnih mjera za zaštitu zdravlja ugorženih skupina.

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.