Članci

Pravilna i prozirna prednja površina rožnice oka nužan je preduvjet za dobar vid. Kod keratokonusa dolazi do slabljenja i stanjivanja rožnice zbog čega se ona izbočuje prema van u obliku konusa po čemu je bolest i dobila ime. Kako se zrake svijetla u području vrha konusa lome jače nego u okolnim dijelovima rožnice dolazi do pada kvalitete vida, posebno na daljinu. Iako je bolest obostrana, promjene u vidu u početku se teško primijete jer bolest u većini slučajeva brže napreduje samo na jednom oku, na što se mozak uspješno prilagođava.

Poznato je da život s multiplom sklerozom predstavlja izazov obzirom da su njeni simptomi nepredvidivi i promjenjivi. Naime, multipla skleroza je kronična bolest koja utječe na svaku osobu različito, sa simptomima, od utrnulost u udovima ili zaboravljivosti do paralize ili gubitak vida. Nažalost, multipla skleroza se trenutno ne može izliječiti, no u posljednje vrijeme svjedoci smo napredka u liječenju multiple skleroze, te smo povodom Nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze koji se obilježava 26. rujna, o novostima na tom polju popričali s predstojnicom Klinike za neurologiju KBC-a "Sestre milosrdnice" doc. dr. sc. Vanjom Bašić Kes, dr. med..

Dojenje je zlatni standard prehrane dojenčeta, a majčino mlijeko prilagođeno je upravo djetetu kojeg majka doji. Dojenje ima neosporive i dokazane pozitivne učinke kako na dojenče tako i na majku koja doji. Posljednjih je godina u porastu isticanje važnosti dojenja, a statistički podaci govore da su majke sve predanije isključivom dojenju u ovom važnom životnom razdoblju. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tako navode povećanje broja dojene djece pa je čak više od polovice dojenčadi u Hrvatskoj isključivo dojeno tijekom prvih nekoliko mjeseci života.

Feokromocitomi su neuroendokrini tumori kromafinih stanica koji stvaraju, pohranjuju i luče katekolamine (adrenalin, noradrenalin i dopamin), te u nekim slučajevima i peptidne hormone. U 90 posto slučajeva potiču iz srži nadbubrežne žlijezde, no mogu nastati i iz simpatičkih ganglija trbušne šupljine, prsišta ili vrata (paragangliomi ili ekstraadrenalni kromocitomi).

Rak dojke najčešći je zloćudni tumor kod žena i smatra se da na svakih osam žena jedna žena oboli od ove bolesti. Njegova učestalost počinje se značajnije povećavati kod žena nakon navršenih 35 do 39 godina, da bi najčešći bio u dobi između 55. i 70. godine života. Nažalost, ni žene mlađe životne dobi nisu pošteđene ove bolesti i podaci govore da se čak do 20 posto karcinoma dojke bilježi u žena mlađe životne dobi.

Gljivične infekcije kože su jedne od najčešćih dermatoveneroloških bolesti i vrlo su čest razlog posjeta liječniku. S obzirom da je patogenost gljiva ovisna o imunološkom odgovoru pacijenta, gljive su česti uzročnik bolesti kod osoba sa smanjenim imunološkim odgovorom poput dijabetičara te osoba koje su na terapiji antibioticima, citostaticima ili boluju od nekog oblika imunodeficijencije.

Atipična hiperplazija dojke je visokorizična dobroćudna lezija dojke koja se može naći u 10 posto biopsija dojki s benignim nalazom, a ima poseban značaj kao prediktor za razvoj raka dojke. Postoje dvije vrste atipične hiperplazije dojke na temelju mikroskopskog izgleda, atipična duktalna hiperplazija i atipična lobularna hiperplazija. Obje atipične hiperplazije imaju podjednaku učestalost, te predstavljaju sličan rizik za razvoj raka dojke.

Ospice, poznate i kao morbilli ili dobrac, vrlo su zarazna virusna infekcija koja se najčešće pojavljuje u dječjoj dobi, a očituje se vrućicom, kašljem, kataralnim simptomima, konjunktivitisom, enantemom (Koplikove pjege) na sluzničkoj površini obraza i usana te makulopapuloznim osipom koji se širi cefalokaudalno (od glave prema stopalima). Dijagnoza se najčešće postavlja na temelju kliničke slike. Liječenje je suportivno, a cijepljenje je vrlo učinkovito u sprječavanju oboljevanja od ospica.

Rak dojke najčešći je rak kod žena. Kod bolesnica s uznapredovalim rakom dojke najčešće sijelo presadnica (metastaza) su kosti; javljaju se u 65 do 75 posto bolesnica. Češće se javljaju kod bolesnica s hormonski pozitivnim rakom dojke.

Bolne i napukle bradavice su u pravilu posljedica pogrešne tehnike dojenja. Nastaju zbog pogrešnog zahvaćanja dojke u smislu da dijete hvata samu bradavicu, bez areole. Mogu biti posljedica i pogrešnog odvajanja s dojke, nepravilnog korištenja izdajalica, neadekvatnog grudnjaka, korištenja sapuna i drugih sredstava koja isušuju.