Jeste li se ikada zapitali zašto lijekove ne smijete uzimati s alkoholnim pićima?

Alkohol u kombinaciji s lijekovima donosi niz nepredviđenih rizika, jer lako dolazi do međusobnog djelovanja (interakcija). Takve interakcije su nepovoljne, jer se već i kod umjerenog unosa alkohola jače izražavaju neželjeni učinci lijekova koji mogu biti opasni te prouzročiti pogoršanje bolesti pa čak i smrt.

Alkohol može na više načina utjecati na djelovanje lijeka - promijeniti učinak lijeka, ili utjecati na koncentraciju lijeka u krvi, neki pak lijekovi mogu usporiti metabolizam alkohola i tako uzrokovati njegov toksičan učinak.

Reakcija ljudi na alkohol ovisi o dobi, spolu te učestalosti i količini konzumiranja alkohola. Poznato je da se kod osoba starije životne dobi alkohol slabije razgrađuje te da starije osobe često istodobno uzimaju više lijekova pa su i izložene većem riziku od nastanka interakcija između alkohola i lijekova. Poznato je da su žene osjetljivije na konzumiranje alkohola od muškaraca, jer njihovo tijelo sadrži manju količinu vode nego tijelo muškarca pa je uz istu količinu popijenog alkohola, koncentracija alkohola u žena veća. Već male količine alkohola mogu biti opasne za upravaljanje vozilom ili strojem, no kada su još u kombinaciji s lijekovima mogu znatno smanjiti sposobnosti upravljanja vozilom i strojem.

Kod primjene lijekova za srce i krvne žile, šećernu bolest i infekcije mogu se u kombinaciji s alkoholom pojaviti neugodne nuspojave kao što su glavobolja, povraćanje, opća slabost, lupanje srca, pad krvnog tlaka, oštećenje jetre i crvenilo lica.

Kod uzimanja alkohola i lijekova koji utječu na mozak, odnosno psihofizičke sposobnosti (anksiolitici, antipsihotici, antidepresivi, hipnotici, lokalni anestetici i dr.) mogu se javiti nuspojave poput uspavanosti, vrtoglavice, usporenog i otežanog disanja, problema s pamćenjem i slabljenja motorike.

Budući da i sam alkohol nadražuje želučanu sluznicu u kombinaciji s nekim lijekovima protiv bolova (acetilsalicilna kiselina) i antireumaticima (ibuprofen, ketoprofen, diklofenak, naproksen i dr.), koji također nadražuju sluznicu probavnog trakta, višestruko se povećava rizik od nastanka vrijeda ili krvarenja.

Alkohol može značajno povisiti hepatotoksičnost (otrovno djelovanje na jetru) i vrlo sigurnih i često upotrebljavanih lijekova poput paracetamola.

Neki se oblici lijekova u vodeno-alkoholnom mediju otapaju mnogo brže nego u čistoj vodi. Djelatna tvar se stoga, u želucu ili tankom crijevu, odjednom potpuno otopi što nije pogodno kod primjene ljekovitih oblika s postepenim oslobađanjem djelatne tvari (retard oblici) kojima se želi postići produženo djelovanje lijeka. Tako naglo otopljena djelatna tvar može izazvati i ozbiljne nuspojave.

Kod nekih lijekova uzetih s alkoholom povećava se njihova koncentracija u krvi radi sporijeg izlučivanja iz tijela, što povećava opasnost od razvoja neželjenih učinaka.

Međutim, kod kroničnog unosa alkohola lijekovi se brže razgrađuju i izlučuju pa je njihov učinak manji, ali jače oštećuju jetra i druge organe.

Osim s alkoholom lijekove nije dobro uzimati ni s voćnim sokovima ni gaziranim pićima, jer usporuju njihovo djelovanje, a s nekim sokovima poput greipa mogu stupiti i u interakciju te izazvati nuspojave. Mlijeko također nije pogodno, jer smanjuje djelovanja nekih lijekova koji s njegovim sastojcima tvore teško topljive spojeve.

Iz navedenog slijedi da lijekove valja uzimati sa čistom vodom i to s dovoljnom količinom (čašom ~ 150 ml) kako bi lijek što prije i bez ikakvih utjecaja dospio na željeno mjesto djelovanja i razvio svoj potpuni učinak.

Ako uzimate lijekove, bilo da su propisani na recept ili kupljeni bez recepta, ili biljne pripravke posavjetujte se sa liječnikom ili ljekarnikom da li smijete piti alkoholna pića.