Napredno pretraživanje

Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.

Sindromi sleep apneje su skupina bolesti kod kojih disanje zastane tijekom spavanja kroz 10 i više sekundi, obično više od 20 puta u jednom satu, uzrokujući mjerljivu deoksigenaciju krvi (hipoksemiju). Sleep apneja može biti opstruktivna (blokada u gornjim dišnim putevima unatoč prisustvu mlaza zraka), centralna (smanjen rad centra za disanje) ili miješana.

Hipersomnija označava patološki porast broja sati sna za više od 25 posto. Akutna hipersomnija, koja relativno kratko traje, može pratiti neke akutne sistemske bolesti, poput gripe, a mogu je uzrokovati i hipotireoza, hiperglikemija, hipoglikemija, anemija, uremija, hiperkapnija, hiperkalcemija, zatajenje jetre, epilepsija i multipla skleroza. Bolesnici sa sindromom sleep apneje često imaju kompenzacijsku dnevnu hipersomniju.

Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, unatoč dobrim uvjetima za spavanje. Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja - sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.

Masturbaciju možemo definirati kao seksualnu stimulaciju odnosno samostimulaciju kojoj nije jedini cilj postizanje orgazma. Podrijetlo same riječi nije u potpunosti jasno. Prije se smatralo da svoje izvorište ima od grčkog manus (ruka) i stupro (uprljati). No, znanstvenici novijeg doba smatraju da riječ masturbacija vuče grčki korijen od riječi mezea (genitalije) i da joj je originalno značenje "uzbuditi genitalije".

Prema suvremenim klasifikacijama fobije spadaju u skupinu pod nazivom Fobično anksiozni poremećaji (MKB-10). Fobija dolazi od grčke riječi phobos, što znači koji se boji. Fobije karakterizira striktna povezanost za određene objekte, situacije, djelatnosti ili funkcije organizma, a uvijek su praćene ponašanjem izbjegavanja zaplašujućih stimulusa. Osobe koje doživljavaju fobijski strah, svjesne su njegove nerealnosti i nelogičnosti i nisu u stanju da nađu prikladna objašnjenja za njegov nastanak.

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću, od kada se ta povezanost počela i istraživati. Danas i sami često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres, a ono što je znanstveno dokazano je da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je dijagnostička kategorija, koja se u domaćoj kliničkoj praksi rabi tek unazad nešto više od 10 godina i definirana je i u međunarodnoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije i u Dijagnostičkomi statističkom priručniku za duševne poremećaje američke psihijatrijske udruge (DSM-IV-TR).

Iako bi se po natpisima u stručnoj i popularnoj literaturi u posljednje vrijeme dalo zaključiti da je metabolički sindrom dijagnoza novijeg datuma, to ne bi bio valjan zaključak. Čak od daleke 1923. godine mnogi znanstvenici uočavaju povezanost hipertenzije, hiperglikemije, hiperlipidemije, debljine ili dijabetesa. Najvažnija poveznica svih navedenih poremećaja je povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i posljedično povećana smrtnost osoba koje boluju od metaboličkog sindroma.