Napredno pretraživanje

Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) efikasan je oblik psihoterapije čija je učinkovitost dokazana brojnim kliničkim studijima u liječenju različitih psihičkih poremećaja. Korijeni KBT-a sežu u razvitak bihevioralne terapije u ranom 20. stoljeću, koreliraju sa razvojem kognitivne terapije u 1960-im godinama i posljedičnom spajanju ovih tehnika.

Klinička slika generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) predstavlja ozbiljni poremećaj ukupnog funkcioniranja oboljele osobe, jer je anksioznost tog intenziteta da osobu cijelu zaokupi i time onemogući da sudjeluje u drugim aktivnostima, kako fizičkim tako i intelektualnim.

Kompulzivno kupovanje očituje se opetovanim i pretjeranim kupovanjem, koje posljedično dovodi do niza komplikacija, kako materijalnih, tako i psiholoških i socijalnih. Drugi naziv za kompulzivno kupovanje je oniomania, od grčkih riječi onios = za prodaju i mania = neumjerenost, ludost.

Parafilije su grupa poremećaja kod kojih su seksualno privlačni neuobičajeni objekti, a seksualne aktivnosti neobične po svojoj prirodi, postoji devijacija u tome što je osobi privlačno. Ova privlačnost treba biti snažna i trajati barem šest mjeseci. Bitna obilježja parafilija su ponavljajuća, snažna seksualna maštanja, seksualne potrebe ili ponašanja koja općenito sadrže: neljudske objekte, patnju ili ponižavanje osobe ili njezinog partnera, djecu ili druge osobe koje to ne žele, te da se javlja u razdoblju od najmanje šest mjeseci.

Riječ relaps znači povratak/pogoršanje bolesti. Iako su kod svakog bolesnika simptomi relapsa različiti, zajedničko im je da se simptomi razvijaju jako brzo – unutar nekoliko dana ili tjedana. Budući da bolesnici ne mogu sami savladati simptome, osobito ako su simptomi opasni i van kontrole potreban je povratak na bolničko liječenje. Ali to se ne mora dogoditi svima, jer relaps se može spriječiti.

Mentalni trening može poboljšati ne samo tjelesne vještine, već može biti koristan i kao terapija kod psihičkih problema. Koristimo ga kod svih osobnih problema i usputnih zapreka.

Sociolozi su utvrdili da postoje dva važna razloga koja par čvrsto drže u krevetu: intimnost i osjećaj sigurnosti. Ljudi često misle da je razlog zašto parovi spavaju u istom krevetu - seks, ali to nije u potpunosti točno. Većina ljudi navodi krevet kao mjesto gdje mogu u miru razgovarati.

Proteklih godina svjedoci smo sve većeg broja slučajeva "zločina iz strasti" te smo stoga o toj temi razgovarali sa uglednim hrvatskim forenzičarom, prim. dr. sc. Miroslavom Goretom iz Centra za forenzičku psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapče.