23.02.2005. 19:20

Od meningokne bolesti (sepsa, gnojni meningitis) obolijevaju prvenstveno djeca u dobi od 6 mj.-2 godine, no moguće je da oboli osoba bilo koje starosti, npr. studenti u internatima, vojnici u vojarnama, jer su tu smjeđteni "na gusto" i klica se brzo širi, te bolest bukne na kod onih pojedinaca koji nemaju imunost prema meningokoku. Po tom pitanju možete se samo cijepiti, a to se i radi npr. u Americi, kod regruta i studenata u internatima. Meningokokna bolest doista ide vrlo vrlo brzo, no obično se poajvi visoka temperatura , a ur oku od par sati kolaps cirkulacije i krvarenja u kožu - tada je već teško biti posv eoptimističan. No, u početku, ako netko ima visoku temperaturu, osjeća se slabo, povraća, ili počinje uočavati sitne krvave točkice na udovima ili u usno šupljini (petehije), a zna se za meningokoknu prisutnost, a da npr. nema gripe, nema se što čekati: antibiotik, obično penicilin, ceftriakson ili sl. i obilna infuzija su kritično važni za sprečavanje ireverzibilnog septičkog šoka. U praksi sam imao dvoje djece s meningokoknom bolesti, sva je sreća da sam, a radilo se o jednom dojenčetu i jednom djetetu od 18 mj., uočio te sitne petehije u gluho doba noći kada su nam ih doveli na pregled zbog temperature preko 39 st. C. Dobili su visoke doze antibiotika i obilno infuzije, u ono vrijeme smo dali i plazmu, i premejestili ih na zaraznu kliniku, gdje su potvrdili da djeca imaju meningokoknu sepsu, no i to da su već "izvučena". Zašto ovo pričam: ne da se hvalim, imao sam ludu sreću, već zato da vam kažem da postoje svi uvjeti da se meningokokna boest preživi, uz uvjet da se na vrijeme liječi klica i šok, a vrlo jednostavnim mjerama. Ako se propusti samo nekoliko sati, bolest je tako nagla da onda i smrtnost postaje vrlo visokom.