Ranije hranjenje nedonoščadi mlijekom smanjuje rizik od nekrotizirajućeg enterokolitisa


Ranije hranjenje nedonoščadi mlijekom smanjuje rizik od nekrotizirajućeg enterokolitisa

Britansko istraživanje pokazalo je da je rizična nedonoščad, koju se ranije započelo hraniti mlijekom, izložena manjem riziku od razvoja nekrotizirajućeg enterokolitisa.

Istraživanje je provedeno na 400 nedonoščadi koja je rođena najmanje pet tjedena ranije. 

Tri četvrtine nedonščadi bilo je hranjeno majčinim mlijekom, a ostatak doniranim mlijekom i formulom.

Kod nedonaščadi koja je bila uključena u istraživanje hranjenje mlijekom namjesto intravenozne prehrane uvedeno je u drugom ili šestom danu života.

Inače inatravenozna prehrana nedonščadi može uzrokovati komplikacije, uključujući i probleme s jetrom.

Također poznato je da su visokorizična nedonoščad osjetljivija na probavne probleme uključujući i stanje poznato kao nekrotizirajući enterokolitis.

Nekrotizirajući enterokolitis je bolest obilježena nekrozom crijevne sluznice ili čak dubljih dijelova stijenke, a njeni znakovi i simptomi su nepodnošenje hrane, letargija, nestalnost temperature, ileus, napuhanost, povraćanje žuči, hematohezija, reducirajuće tvari u stolici, apneja i ponekad znakovi sepse.

Više od 85 posto slučajeva nekrotizirajućeg enterokolitisa zbiva se u nedonoščadi. Stopa smrtnosti iznosi 20 do 30 posto.

Kod nedonoščadi koju se ranije započelo hraniti s mlijekom, njih 18 posto je razvilo nekrotizirajući enterokolitis, dok se u nedonoščadi kod koje se kasnije započelo hranjenje mlijekom, nekrotizirajući enterokolitis razvio u 15 posto nedonoščadi.

Prema mišljenju znanstvenka koji su sudjelovali u istraživanju, uvođenje mlijeka u prehranu 24 do 48 sati nakon rođenja, korisno je za nedonoščad.

Izvor:
BBC

Copyright © 2000. - 2015. Cybermed d.o.o. Sva prava pridržana.