U Zagrebu održan godišnji sastanak Europske udruge primalja
Ovih dana, 27. i 28. rujna, u Zagrebu je održan godišnji sastanak Europske udruge primalja (EMA), u organizaciji Hrvatske komore primalja, s ciljem rješavanja problema u primaljstvu te rasprave o pitanjima relevantnima za obrazovanje primalja i općenito primaljsku praksu u Europi.
Glavne teme ovog okupljanja bile su: "Primaljstvo u Hrvatskoj", "Rezultati istraživanja EMA - e o javnom zdravstvu", "Potrošači i uključivanje javnosti u zdravstvo", "Iza zdrave majke zdrava beba - Promjene u ono što žene žele od materalne skrbi i moć izbora", "Jačanje primaljskih organizacija".
Također održane su razne radionice povezane s ovim temama te se raspravljalo o godišnjem izvješću te budućim kandidaturama i sudjelovanjima na ostalim projektima.
Prisutnima su se uvodno obratile predsjednica EMA Mervi Jokinen; predsjednica Hrvatske komore primalja Barbara Finderle; predsjednica Hrvatske udruge za promicanje primaljstva Iva Podhorsky Štorek te zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik.
Gđa. Jokinen naglasila je važnost otvorenog dijaloga i razmjene iskustava između članica, te je pohvalila Hrvatsku komoru primalja na aktivnoj ulozi u EMA.
U razgovorima sa svojim europskim kolegicama hrvatske primalje naglasile su probleme s kojima se struka susreće u Hrvatskoj te naznačile moguća rješenja. Gđa. Finderle rekla je da je jedan od najvećih problema nepostojanje primaljskog studija u Zagrebu, što utječe na mogućnosti visokog obrazovanja primalja u glavnom gradu Hrvatske te onemogućuje daljnje školovanje na diplomskom studiju primaljstva u Hrvatskoj. "Posljedice po naš sustav zdravstva i rodilja je manjak primalja i njihov odlazak u druge srodne struke", naglasila je gđa. Finderle.
Mr. sc. Cesarik je u svom obraćanju naglasio dobru suradnju Ministarstva zdravlja RH i Hrvatske komore primalja te zaželio svima prisutnima na skupu uspješan rad.
Jedan od problema o kojima se raspravljalo na sastanku EMA odnosi se na neadekvatnu iskorištenost postojećeg primaljskog kadra, nepostojanje kontinuirane primaljske skrbi za žene (nemogućnost izbora) te nemogućnost otvaranja privatnih primaljskih praksi.
Iako se primalje diljem Hrvatske, pogotovo unutar djelovanja Hrvatske komore primalja, aktivno zalažu za rješavanje ovih problema, zatečeno stanje još uvijek nije riješeno, zbog raznih zakonodavnih i društvenih ograničenja. Početkom 2013. tek je 1.359 primalja radilo na primaljskim radnim mjestima, dok ostale najčešće rade kao medicinske sestre ili kao dentalne asistentice te broj primalja u Republici Hrvatskoj na 100.000 stanovnika iznosi 31,72. Noviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije, za 20 zemalja EU za 2011. i 2012., pokazuju porast prosjeka primaljske skrbi te za 100.000 stanovnika tako sada skrbi prosječno 33.04 primalja. Hrvatska tako spada u zemlje u kojima je nedovoljan broj primalja u odnosu na broj stanovnika.
Hrvatska komora primalja je početkom rujna ove godine predala Ministarstvu zdravlja projekt kojim predlaže stipendiranje školovanja primalja kako bi se one izjednačile s razinom znanja kolegica u EU te su detalji tog projekta dani na znanje resornom ministarstvu prilikom izrade strategije planiranja ljudskih resursa.
Što se tiče problema u primaljstvu u EU, važno je naglasiti potrebu za mijenjanjem EU direktive koja definira primalje (EMA i regulatorno tijelo za primalje u EU, NEMIR, aktivno rade na rješavanju tog problema). Također, potrebno je naglasiti i probleme vezane uz utjecaj globalne financijske krize na zdravlje žena i obitelji. U uskoj suradnji primalja diljem Europe, okupljenih na ovom sastanku, postoje velike predispozicije za rješavanje nastalih problema te suradnju u svim projektima koji omogućuju bolju primaljsku skrb i obrazovanje primalja u Europi.