Nove spoznaje od akutnoj mijeloičnoj leukemiji
Prema mišljenju stručnjaka izgleda da su gotovo sve genetske mutacije koje su povezane s akutnom mijeloičnom leukemijom (AML) identificirane, što bi moglo dovesti do razvoja uspješnijih terapija za liječenje oboljelih od akutne mijeloične leukemije.
Inače, akutna mijeloična leukemija poznata i kao akutna mijelocitna leukemija, te akutna mijeloidna leukemija, maligna je bolest kod koje dolazi do razularenog bujanja abnormalno diferenciranih, dugovjekih mijeloidnih prethodnika, što dovodi do prožimanja koštane srži zloćudnim stanicama i do velikog broja nezrelih staničnih oblika u krvotoku.
Akutna mijeloična leukemija je brzorastući karcinom koji se obično teško liječi. Učestalost AML-a raste s dobi, i najčešća je akutna leukemija u odraslih s dobnim medijanom nastupa od 50 godina.
Nove spoznaje mogle bi pomoći u boljem razumijevanju koje pacijente treba agresivnije liječiti, a kojim pacijentima je dovoljna standardna kemoterapija.
Inače, stanice raka u pacijenata s akutnom mijeloičnom leukemijom u prosjeku imaju 13 mutiranih gena, što je daleko manje nego što se može naći kod stanica raka dojke, pluća ili nekih drugih solidnih tumora, koje imaju nekoliko stotina mutiranih gena.
Izvor:
The New England Journal of Medicine