Sve više dokaza da infektivna mononukleoza povećava rizik od multiple skleroze
Sve više dokaza ukazuje da bi infektivna mononukleoza mogla biti odgovorna za povećanje rizika od multiple skleroze (MS). Stoga bi prema mišljenju stručnjaka razvoj cjepiva protiv Epstein-Barr virusa koji uzrokuje infektivnu mononukleozu mogao imati važnu ulogu i u borbi protiv multiple skleroze. Naime, smatra se da njegov razvoj može spriječiti razvoj ne samo infektivne mononukleoze nego i multiple skleroze.
Jednako tako, sve je više dokaza da je infekcija Epstein-Barr virusom češća u oboljelih od multiple skleroze nego u ljudi bez multiple skleroze te se povišena razina protutijela na Epstein-Barr virus u serumu i infektivna mononukleoza smatraju čimbenikom rizika za multiplu sklerozu.
Infektivna mononukleoza se manifestira umorom, vrućicom, faringitisom i limfadenopatijom. Umor može trajati tjednima ili mjesecima. Nekad se javljaju ozbiljne komplikacije kao ruptura slezene ili neurološki sindromi. Dijagnoza se postavlja klinički, a potvrđuje serološki. Liječenje je simptomatsko.
Epstein-Barr virus (EBV) znan i kao humani herpesvirus 4, nije nađen u čovjekovu okolišu i nije jako zarazan. Prenosi se tjelesnim tekućinama, osobito slinom, ali i krvlju i sjemenom tekućinom ili transplantacijom organa ili transfuzijom krvi. Samo pet posto bolesnika zarazi se od osobe s akutnom infekcijom. Infekcija u ranom djetinjstvu češća je u obiteljima nižeg socioekonomskog statusa i u prenapučenim uvjetima stanovanja.
Multipla skleroza je neurodegenerativna bolest kod koje dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice živčanih vlakana usljed napada vlastitog imunološkog sustava na mijelinsku ovojnicu. Zbog toga, mnogi stručnjaci smatraju da multiplu sklerozu treba nazvati imunološki posredovanom bolesti.
Izvor:
Neurology