Još jedna studija pokazala je da folna kiselina ne usporava aterosklerozu
Nizozemska studija provedena na 819 ispitanika u dobi od 50 do 70 godina pokazala je da konzumiranje folne kiseline ne može usporiti razvoj aterosklerotičnog plaka.
Obzirom da folna kiselina smanjuje razinu proteina homocisteina, čije su visoke razine povezane s aterosklerozom, srčanim udarom i moždanim udarom. Mislilo se da folna kiselina može usporiti razvoj aterosklerotičnog plaka.
Tijekom tri godine studije ispitanici su svaki dan uzimali folnu kiselinu. Uspjeli su smanjiti razinu homocisteina za 26 posto, no ne i uspoiti razvoj ateroskleroze.
Ateroskleroza je progresivno stanje u kojem se masnoće, kalcij i produkti stanične razgradnje odlažu duž unutrašnje stijenke krvne žile, stvarajući aterosklerotični plak koji se još zove i aterom te time povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
Folna kiselina ili vitamin B9 spada u grupu vitamina topljivih u vodi s koenzimatskim djelovanjem. Derivat je pteridina, a najviše je ima u jetri, bubregu, zelenom povrću, kvascu i orasima. Preporučena dnevna doza folne kiseline iznosi 400 mikrograma.
Obzirom da se folna kiselina nije pokazala uspješnom u zaustavljanju ateroskleroze, znanstvenici preporučuju prehranu s malo soli i zasićenih masnoća, redovito vježbanje i održavanje zdrave tjelesne težine.
Izvor:
American Journal of Clinical Nutrition