Koja je uloga uree u majčinom mlijeku
Majčino mlijeko sadrži niz hranjivih tvari i zaštitnih čimbenika, uključujući proteine, ugljikohidrate, lipide, antitijela, lizozim, laktoferin i majčine imunološke stanice. Urea je još jedna komponenta, ali znanstvenici znaju relativno malo o tome kako se njezine razine mijenjaju tijekom dojenja ili kako djeluje s bakterijama u crijevima dojenčeta. Većina studija o urei umjesto toga ispitivala je njezinu prisutnost u krvi, urinu, slini i znoju.
Nedavno objavljeni rad sugerira da bi urea iz majčinog mlijeka mogla pomoći u oblikovanju crijevnog mikrobioma dojenčadi. Znanstvenici su pronašli bakterije s potencijalnim kapacitetom metaboliziranja uree u majčinoj stolici i majčinom mlijeku, zajedno s genima uključenim u taj proces u metagenomima iz mlijeka i dojenčadine stolice.
Za razliku od majčinog mlijeka, formule za dojenčad ne osiguravaju koncentracije uree koje se mijenjaju s dojenjem, a pet od osam testiranih proizvoda sadržavalo je veće koncentracije od ljudskog mlijeka. Čini se da mliječna žlijezda također regulira transport uree mehanizmima koji nisu objašnjeni izmjerenom potrošnjom proteina majke i koncentracijama uree u krvi.
U laboratorijskim testovima, urea je pogodovala različitim bakterijama pri različitim koncentracijama: soj Bifidobacterium longum najbolje je rastao na razinama tipičnim za ranu laktaciju, dok su više razine podržavale Klebsiella pneumoniae. Odvojeno, rod Klebsiella bio je češći kod dojenčadi rođene carskim rezom.
Rezultati studije upućuju na to da urea u majčinom mlijeku može utjecati na rani razvoj mikroba služeći kao izvor dušika za bakterije koje koloniziraju crijeva dojenčeta. Kandidati za bakterije koje metaboliziraju ureu otkriveni su u komplementarnim majčinim spremnicima i crijevima dojenčeta, ali izravan prijenos s majke na dojenče nije utvrđen.
Rezultati također postavljaju pitanja o tome kako prehrana dojenčadi, posebno sastav adaptiranog mlijeka, može bolje podržati bakterijske zajednice povezane s dojenjem. Dodatna istraživanja trebala bi uzeti u obzir neproteinski dušik uz druge hranjive tvari dobivene iz mlijeka i utvrditi kako ti resursi utječu na razvoj mikrobioma.
Izvor:
bioRxiv