Mikrobiom crijeva može bolje od dobi ukazati na upalu i rizik od budućih bolesti
Sastav ljudske crijevne mikrobiote snažnije je povezan sa sistemskom upalom i nizom fizioloških pokazatelja nego kronološka dob, a specifični profili mikrobiote također su povezani s rizikom od budućih bolesti, pokazuje nova studija.
"Inflammaging" (upalno starenje) kronična je upala niskog stupnja koja se postupno razvija u cijelom tijelu tijekom starenja. To je uobičajeno obilježje raznih kroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.
Na upalno starenje – koje karakteriziraju povišene razine određenih biomarkera u krvi, uključujući C-reaktivni protein (CRP), interleukin-6 (IL-6) i faktor nekroze tumora alfa (TNF-α) – mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući način života, metaboličke čimbenike, genetiku i sastav crijevne mikrobiote.
Smatra se da ljudska crijevna mikrobiota pridonosi upalnom starenju s obzirom na svoju ključnu ulogu u modulaciji metabolizma i imunološkog odgovora.
Ova studija je pokazala je da je dob povezana s višim razinama većine biokemijskih i fizioloških mjera te s povećanim razinama 40% citokina u plazmi. Što se tiče relativnih doprinosa dobi i sastava crijevne mikrobiote plazma citokinima i fiziološkim mjerama, studija je otkrila da sastav crijevne mikrobiote objašnjava više varijance od dobi za 97% citokina i 84% fizioloških mjera.
Što se tiče doprinosa različitih zajednica crijevnih mikroba sistemskoj upali, analiza je otkrila da osobe s enterotipom Bacteroides 2 imaju povišene razine proupalnih citokina i nepovoljne metaboličke profile već u ranoj odrasloj dobi. Pokazali su fenotip sličan upali do 37 godina ranije od onih koji nose druge enterotipove, poput Bacteroides 1 i Prevotella, na temelju modeliranih putanja nekoliko upalnih i fizioloških markera.
Nadalje, enterotip Bacteroides 2 bio je povezan s povećanim rizikom od budućih incidentnih bolesti u više organskih sustava. Povišeni profil upalnih citokina uočen kod osoba s enterotipom Bacteroides 2 može djelomično objasniti njihov povećani rizik od razvoja bolesti tijekom razdoblja praćenja do 9 godina, s prosječnim praćenjem od 8 godina.
Studija otkriva da sastav crijevne mikrobiote pokazuje jače povezanosti sa sistemskim upalnim i fiziološkim mjerama nego kronološka dob, dok su specifični enterotipovi mikrobiote također povezani s naknadnim rizikom od bolesti, što podupire stav da dob možda nije jedini pokretač upale.
Jača prediktivna moć sastava crijevne mikrobiote za sistemsku upalu i fiziološke mjere vjerojatno odražava sposobnost njegovog višedimenzionalnog profila da uhvati međuindividualne razlike u upalnom tonusu nakon kronološke dobi.
Značajno je da nalazi studije ukazuju na to da se upalni profili povezani s mikrobiotom mogu otkriti u krvi do 9 godina prije naknadnih dijagnoza povezanih s bolnicom.
Izvor:
Nature Communications
