Porast šećera u krvi nakon obroka povezan s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti
Britansko istraživanje je pokazalo da porast šećera u krvi nakon obroka može povećati rizik od Alzheimerove bolesti. Iako istraživanja već dugo sugeriraju da su hiperglikemija, dijagnosticirani dijabetes tipa 2 i inzulinska rezistencija snažno povezani s lošijim zdravljem mozga, posebno povećavajući rizik od kognitivnog pada i demencije, temeljni mehanizmi nisu bili dobro shvaćeni.
Znanstvenici su analizirali genetske podatke više od 350.000 osoba u dobi od 40 do 69 godina. Usredotočili su se na markere kako tijelo obrađuje šećer, uključujući glukozu natašte, razinu inzulina i šećer u krvi izmjeren dva sata nakon jela. Koristeći tehniku zvanu Mendelova randomizacija, testirali su imaju li te osobine vjerojatnost da imaju uzročnu ulogu u riziku od demencije.
Rezultati su pokazali da osobe s višim šećerom u krvi nakon obroka (postprandijalna hiperglikemija) imaju 69% veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. To nije objašnjeno promjenama u ukupnoj veličini mozga ili oštećenjem bijele tvari, što sugerira da rizik može djelovati putem suptilnijih mehanizama.
Ovo otkriće moglo bi pomoći u oblikovanju budućih strategija prevencije, ističući važnost upravljanja šećerom u krvi ne samo općenito, već i posebno nakon obroka.
