Više koraka smanjuje rizik od kroničnih bolesti, no ne može u potpunosti poništiti dugotrajno sjedenje
Rezultati nove studije otkrivaju kako veći broj koraka može suzbiti neke štete dugotrajnog sjedenja, no istovremeno upozoravaju da previše vremena provedenog u sjedenju i dalje nosi trajne rizike za srce. Inače, više od jedne trećine odraslih osoba provodi dulje vrijeme u sjedilačkom ponašanju, iako je to povezano s većim rizikom od kroničnih bolesti i prerane smrti.
Vrijeme provedeno u sjedenju odnosi se na vrijeme provedeno u budnom stanju provedeno u ponašanjima s niskom energijom, poput sjedenja ili ležanja.
Povećano vrijeme provedeno u sjedećem položaju povezano s 15% do 66% većim rizikom od gotovo svih kroničnih bolesti (iznimka je ishemijski moždani udar), uglavnom na način koji ovisi o dozi. Procjenjivana stanja bila su pretilost, dijabetes, hipertenzija, koronarna bolest srca, zatajenje srca, steatotična bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom (MASLD), kronična bolest bubrega, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), veliki depresivni poremećaj, apneja u snu i fibrilacija atrija.
S dodatnim dnevnim koracima, rizik od 12 kroničnih stanja procijenjenih u ovoj studiji bio je niži, s većim brojem koraka povezanim sa smanjenim rizikom u svim stanjima. Ovi rezultati sugeriraju da dnevni broj koraka i vrijeme provedeno u sjedenju mogu imati djelomično neovisne učinke na zdravstvene ishode.
Dodatni koraci potrebni za smanjenje rizika od sjedilačkog ponašanja kretali su se od 1.700 do 5.500 dnevno, što sugerira da sjedilačko ponašanje i dnevni koraci različito utječu na različita stanja.
Međutim, nijedan broj koraka ne može u potpunosti nadoknaditi rizike od sjedilačkog ponašanja za koronarnu bolest srca ili zatajenje srca. Ovi rezultati podupiru personalizirane preporuke temeljene na ponašanju koje uzimaju u obzir i sjedilačko ponašanje i dnevne korake.
Izvor:
Nature Communications
