Dokazi povezuju promjene crijevnog mikrobioma s progresijom Alzheimerove bolesti
Pregled više studija ukazuje da su ponavljajuće promjene u crijevnom mikrobiomu povezane s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) i Alzheimerovom bolešću (AD). Istraživanje Alzheimerove bolesti tradicionalno se usredotočuje na genetiku i patologiju mozga, ali sada postoji sve veći interes za to kako crijevni mikrobiom može utjecati na imunitet, metabolizam i moždanu signalizaciju. Disbioza, definirana kao neravnoteža u mikrobiomu, povezana je s upalom i disfunkcijom mozga.
Prema raznim studijama, promjene u crijevnom mikrobiomu mogu se pojaviti prije očitih kognitivnih simptoma. Kao rezultat toga, sve se više istražuju strategije prevencije i ranog otkrivanja temeljene na načinu života.
Na razini vrste mikoroba, bakterija Escherichia coli bila je jedini mikroorganizam za koji je više puta utvrđeno da je povišen u više studija Alzheimerove bolesti, što sugerira potencijalnu ulogu u upali ili metaboličkoj disregulaciji. Nasuprot tome, rodovi koji fermentiraju vlakna i proizvode butirat, poput Ruminococcus, Parabacteroides i Butyricicoccus, češće su prijavljivani kod kognitivno zdravih kontrolnih osoba, iako su te povezanosti bile nedosljedne u različitim studijama.
Čini se da se promjene u mikrobnoj raznolikosti i sastavu javljaju u podskupinama pojedinaca tijekom ranog blagog kognitivnog oštećenja i traju tijekom progresije Alzheimerove bolesti, potencijalno utječući na neuroinflamatorne putove i zdravlje mozga. Budući da se crijevni mikrobiom može modificirati prehranom, probioticima i čimbenicima načina života, ovi rezultati otvaraju teorijske mogućnosti za modifikaciju rizika.
Izvor:
Alzheimer's & Dementia