30.04.2024. 19:4606.07.2011. 16:56
| Prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med. | KBC Sestre milosrdnice
Alzheimerova demencija je kronična, progresivna neurodegenerativna demencija obilježena stvaranjem neuritičkih plakova i neurofibrilarnih čvorova.
Bolest je prvi opisao njemački psihijatar Alois Alzheimer 1906. godine u prikazu bolesnice 51. godišnje bolesnice Auguste D.koja je imala progresivan gubitak pamćenja. Oko 10% osoba starijih od 70 godina ima značajan gubitak pamćenja i u više od polovine uzrok je Alzheimerova demencija.
Najznačajnije promjene se obično nalaze u hipokampusu, temporalnom korteksu i nucleus basalisu Meynert. Najvažniji mikroskopski nalaz su amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi. Ove lezije se nakupljaju u malim količinama tijekom normalnog starenja u mozgu, ali u Alzheimerovoj demenciji se nakupljaju u velikim količinama.
Amiloidni plakovi imaju centralnu jezgru koja sadržava Aβ amiloid, proteoglikane, apolipopotein E, α1 antikimotripsin i neke druge proteine.
Neurofibrilarni čvorovi građeni su od neurofilamenata koji se sastoje od hiperfosforiliranog tau proteina, a izgledaju kao zavojnica sparenih filamenata pod elektronskim mikroskopom. Tau protein je povezan s mikrotubularnim sustavom i vjerovatno okuplja i stabilizira mikrotubule koji povezuju stanične organele i omogućuju intracitoplazmatski prijenos tvari. Hiperfosforizirani tau protein više se ne može vezati za mikrotubule, nakuplja se u citoplazmi i stvara neurfibrilarne čvorove. Alzheimerova demencija je također povezana sa sniženom razinom acetilkolina, acetilkolinesteraze i nikotinskih receptora.
Točkaste mutacije u genu za prekursor amiloidnog proteina (amyloid precursor protein – APP) na kromosomu 21 dovode do ranog nastanak autosomno dominantnog oblika Alzheimerove demencije. Pronađen je samo mali broj obitelji s Alzheimerovom demencijom koje imaju mutaciju gena za APP.
APP je transmembranski protein koji alfa i beta sekretaze cijepaju u manje jedinice. Djelovanjem alfa sekretaze nastaju netoksični peptidi, a Aβ peptid nastaje cijepanjem APP pomoću beta, i nakon toga gama sekretaze. Tim procesom može nastati ili toksični Aβ42 peptid ili netoksični Aβ40 peptid.
Ispitivanja velikih obitelji s rijetkom, obiteljskom Alzheimerovom demencijom su dovela do otkrivanja 2 dodatna gena koji su nazvani presenilini. Presenilin-1 (PS-1) se nalazi na kromosomu 14, a presenilin-2 (PS-2) se nalazi na kromosomu 1.
Apolipoprotein E (ApoE), koji je uključen u transport kolesterola, kodira gen na kromosomu 19 koji ima ulogu u patogenezi obiteljske Alzheimerove demencije s kasnim oblikom i sporadičnih oblika Alzheimerove demencije. Gen ima tri alela: ε2, 3 i 4, a otprilike 40-65% bolesnika s Alzheimerovom demencijom ima bar jedan ε4 alel u usporedbi s nedementnom populacijom u kojoj je prisutnost tog alela dvostruko manja.
Novo istraživanje sugerira da bi smirivanje imunoloških stanica mozga moglo spriječiti ili ublažiti štetnu upalu koja se javlja kod Alzheimerove bolesti. Studija ukazuje na ključnu ulogu hormona i neurotransmitera norepinefrina, a ovo novo shvaćanje moglo bi utrti put usmjerenijim tretmanima koji počinju ranije i koji su prilagođeni potrebama svake osobe.
18.04.2025. 12:4018.04.2025. 12:26
| Alzheimer's & Dementia | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Rezultati nove studije pokazali su, da su žene koje su ušle u menopauzu prije 40. godine imale lošije kognitivne rezultate od žena koje su ušle u menopauzu nakon 50. godine. Ovo bi otkriće moglo biti korisno za kliničare kada procjenjuju rizik pacijenata od razvoja demencije.