Neravnoteža crijevnog mikrobioma povezana s pogoršanjem bolesti bubrega
Znanstvenici s UC Davis School of Medicine otkrili su kako neuravnotežen crijevni mikrobiom povećava proizvodnju metaboličkih nusprodukata određenih crijevnih bakterija. Ova neravnoteža pokreće povratnu petlju koja pogoršava kroničnu bolest bubrega (CKD). Znanstvenici su također identificirali eksperimentalni lijek koji bi mogao prekinuti ovaj destruktivni ciklus.
Pokazalo se, da oštećenje bubrega povećava razinu nitrata u debelom crijevu. Nitrati su pojačali proizvodnju indola kod Escherichia coli (E. coli), organskog spoja koji se pretvara u štetni otpadni produkt - indoksil sulfat - koji dodatno oštećuje bubrege. Blokiranje proizvodnje jednog enzima u crijevima - inducibilne sintaze dušikovog oksida (iNOS) - bilo je sposobno zaustaviti ovaj destruktivni ciklus.
Inače, kronična bolest bubrega, predstavlja postupni gubitak funkcije bubrega, pogađa otprilike 1 od 7 odraslih osoba u SAD-u, odnosno procijenjenih 35,5 milijuna Amerikanaca. Otprilike 1 od 3 osobe s dijabetesom i 1 od 5 osoba s visokim krvnim tlakom ima bolest bubrega. Procjenjuje se da je globalno oko 788 milijuna ljudi imalo kroničnu bubrežnu bolest u 2023. godini.
Za osobe s bubrežnim zatajenjem, hemodijaliza je postupak koji spašava život i uklanja otpadne tvari i višak tekućine iz krvi. No, indoksil sulfat se ne može ukloniti dijalizom jer se veže na serumski albumin, uobičajeni protein u krvi. Više razine indoksil sulfata u serumu povezane su s težim kroničnim bubrežnim bolestima.
Smatra se, da ova studija pokazuje da promjena crijevnog okoliša - ne samo samih mikroba - može imati duboke učinke na napredovanje bolesti te da ciljanje putova domaćina koji oblikuju metabolizam mikroba može predstavljati novi način intervencije kod kronične bolesti bubrega.