03.05.2024. 13:5922.01.2007. 00:00
| Mr. sc. Dean Delić, dr. med. | Cybermed d.o.o.
Kronična bubrežna bolest (CKD, chronic kidney disease) je oštećenje bubrega sa/ili bez smanjene stope glomerularne filtracije tri i više mjeseci uz potvrđene:
patološke (strukturne) promjene
markere bubrežnog oštećenja, uključujući promjene u sastavu krvi i/ili urina
i/ili
stopa glomerularne filtracije manja od 60 ml/min/1,73 m3 dulje od 3 mjeseca sa ili bez oštećenja bubrega.
Obično se kronična bubrežna bolest klasificira prema stupnju bubrežnog oštećenja, odnosno stopi glomerularne filtracije u 5 stupnjeva. Tako bolesnici sa kroničnom bubrežnom bolesti 5. stupnja imaju stopu glomerularne filtracije manju od 15 ml/min/1,73 m3 i u osnovi predstavljaju kandidate za nadomještanje bubrežne funkcije.
Kroničnu bubrežnu bolest karakterizira:
sporo napredovanje pogoršanja bubrežne funkcije tijekom mjeseci i godina
smanjenje bubrežne mase (smanjeni, stisnuti bubrezi)
Najčešći razlozi za razvoj kronične bubrežne bolesti su:
dijabetes
kardiovaskularna bolest (hipertenzija)
glomerulonefritis.
Glomerularna stopa filtracije (GFR, glomerular filtration rate) je količina filtrata (urina) formirana po jedinici vremena u oba bubrega. GFR predstavlja važan pokazatelj vrijednosti bubrežne funkcije. Niski GFR ukazuje na smanjenu bubrežnu funkciju.
Japanski registar identificirao je slijepu točku u rutinskoj skrbi pacijenata s kroničnom bolešću bubrega (CKD). Razina bikarbonata u serumu rijetko se mjeri, što metaboličku acidozu uglavnom ostavlja neotkrivenom i stoga nedovoljno liječenom. Metabolička acidoza česta je komplikacija kronične bubrežne bolesti i povezana je s gubitkom mišićne mase, bolestima kostiju, inzulinskom rezistencijom, ubrzanim propadanjem bubrega i povećanom smrtnošću. Kliničke smjernice preporučuju liječenje kada razina bikarbonata u serumu padne ispod 22 mEq/L.
12.03.2026. 17:5812.03.2026. 17:42
| Melden Agency | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.