Gotovo polovica odraslih osoba živi sa srčanim bolestima
Od porasta pretilosti i dijabetesa do zdravstvenih nejednakosti, najnoviji podaci American Heart Association (AHA) otkrivaju zašto kardiovaskularne bolesti ostaju dominantna prijetnja zdravlju stanovništva i što se mora promijeniti kako bi se preokrenuo taj trend.
Novo izvješće AHA za 2026. pruža ažurirane statistike o srčanim bolestima, moždanom udaru i kardiovaskularnim čimbenicima rizika, uključujući osnovna zdravstvena ponašanja i zdravstvene čimbenike koji doprinose kardiovaskularnom zdravlju. Svake godine dokument se revidira kako bi uključio najnovije dostupne podatke, dodatne relevantne nalaze, nova poglavlja ili odjeljke te uklonio starije informacije.
Prema izvješću, predviđa se da će se hipertenzija, dijabetes i pretilost povećati na 61%, 26,8% i 60,6% do 2050. godine među odraslima u SAD-u. Također, predviđa se samo pad prevalencije hiperkolesterolemije s 45% na 24%. Dok se predviđa porast nedostatka sna. Loš san bio je, u opservacijskim analizama, povezan s većom vjerojatnošću dijabetesa tipa 2, hiperkolesterolemije i hipertenzije.
Prevalencija terminalne bolesti bubrega gotovo se udvostručila od 2002. do 2019., prije nego što se u sljedećim godinama stabilizirala. U 114 kohorti, albuminurija i smanjena funkcija bubrega bili su povezani s većim zatajenjem bubrega i smrtnošću.
Prema podacima NHANES-a od 2021. do 2023. godine, prevalencija kardiovaskularnih bolesti iznosila je gotovo 49% među odraslima u dobi od 20 godina i starijima, a povećavala se s dobi kod oba spola. Veće pridržavanje zdravih prehrambenih obrazaca bilo je, na razini populacije, povezano s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Incidencija moždanog udara smanjila se između 1993. i 2015. godine.
Trenutna prevalencija atrijske fibrilacije kod odraslih u SAD-u iznosila je 10,55 milijuna, što predstavlja 4,48% odrasle populacije. Srčani zastoji povezani s opioidima izvan bolnice, koji su činili manje od 1% srčanih zastoja u 2000. godini, porasli su na između 7% i 14% u 2023. godini. Prevalencija koronarne srčane bolesti bila je 5,2% kod odraslih osoba u dobi od 20 godina ili starijh. Nadalje, prevalencija zatajenja srca porasla je sa 6,7 milijuna u 2017. do 2020., na 7,7 milijuna u 2021. do 2023. godine.
Općenito, izvješće ističe rastući teret kardiovaskularnih bolesti koje pogađaju otprilike 50% odraslih, sa značajnim globalnim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama. Unatoč značajnom napretku u dijagnostici, prevenciji i liječenju, starenje stanovništva, sve veće zdravstvene nejednakosti i rastući kardiometabolički faktori rizika i dalje predstavljaju izazov za zdravstvene sustave. Izvješće naglašava važnost koordiniranih napora usmjerenih na prevenciju, ranu intervenciju i pravednu skrb kako bi se preokrenuli trenutni trendovi i poboljšali dugoročni kardiovaskularni ishodi.
Izvor:
Circulation