Zatajivanje srca (zatajenje srca, srčana dekompenzacija) je skup simptoma (tegobe koje bolesnik osjeća) i znakova (nalazi koje liječnik opaža prilikom pregleda) koji upućuju na nemogućnost srca da ispuni svoju osnovnu zadaću, a to je opskrba organizma krvlju. Radi se o zatajivanju crpne (istisne) funkcije srca.
U normalnim uvjetima srce radi na vrlo jednostavnom načelu – ono mora izbaciti cjelokupnu količinu krvi koja u njega ulazi. Ukoliko to nije više moguće, dolazi do stanja koje nazivamo zatajivanjem srca.
Do zatajivanja srca može doći naglo (akutno), ali je češće riječ o sporom procesu (kroničnom), pri čemu srce tipično jedno vrijeme kompenzira (nadoknađuje) svoju slabost različitim obrambenim mehanizmima. Ovi mehanizmi uključuju povećanje srčanih šupljina (dilataciju), zadebljanje srčanih stijenki (hipertrofija), brži rad srca (porast frekvencije, tahikardiju) kao i mehanizme koji nisu povezani sa samim srcem, nego s ukupnim krvožilnim sustavom (stiskanje arterija – vazokonstrikcija, zadržavanje tekućine i soli lučenjem posebnih hormona, usmjeravanjem krvotoka prema važnim organima kao što je mozak – centralizacija krvotoka, itd.).
Pretilost je utvrđeni faktor rizika za bolesti srca; međutim, ostaje nejasno kako taloženje masti kod pretilosti mijenja strukturu i funkciju srca u starijih odraslih osoba. Nova nedavno objavljena studija govori o srčanim ishodima kod osoba između 60 i 64 godine nakon nakupljanja masti u ranoj ili srednjoj odrasloj dobi.
16.06.2024. 11:5516.06.2024. 11:40
| HFA-ESC 2024 | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Pacijenti s akutnim zatajenjem srca na SGLT2 inhibitoru dapagliflozinu koji su primali diuretičku terapiju doživjeli su brzu dekongestiju uz kraće boravke u bolnici, ukazuju rezultati nove studije.