Napredno pretraživanje

Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je fatalna neurodegenerativna bolest koja uzrokuje progresivnu slabost mišića. Tim znanstvenika s Tohoku University i Keio University otkrio je ujedinjujući mehanizam u ALS-u koji se vrti oko ekspresije UNC13A gena koji je ključan za neuronsku komunikaciju.

Višestruke opservacijske i intervencijske studije pokazale su da niske razine cinka kod djece s astmom koreliraju s više simptoma, slabijom funkcijom pluća i višim razinama oksidativnog stresa, čak i bez dosezanja praga za klinički nedostatak.

Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, koje se pretežno nalaze u ribljem ulju, može pomoći u sprječavanju razvoja kratkovidnosti (miopije) kod djece, dok visok unos zasićenih masti, koje se nalaze u hrani poput maslaca, palminog ulja i crvenog mesa, može povećati rizik od ovog stanja, otkriva novo istraživanje.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok prerane smrti kod pacijenata s bipolarnim poremećajem diljem svijeta. U novoj studiji provedenoj na mladim odraslim osobama (u dobi od 20 do 45 godina) s bipolarnim poremećajem, otkrivene su suptilne (subkliničke) abnormalnosti u načinu na koji njihov srčani mišić funkcionira i pumpa krv prije početka zatajenja srca.

Novo istraživanje sugerira da zdravstvene prednosti intenzivne kontrole krvnog tlaka nadmašuju zabrinutost zbog prekomjernog liječenja osoba s visokim očitanjima krvnog tlaka.

Sindrome zatajenja jetre karakterizira disregulirani imunološki odgovor koji dovodi do imunološke paralize. Nova studija je pokazala da adrenomedulin, snažan vazodilatator i imunoregulator, je povećan kod sindroma akutnog zatajenja jetre, a protein koji veže adrenomedulin (AMBP)1 je snižen.

Američki znanstvenici identificirali su sedam molekula u krvi povezanih s pretjeranom dnevnom pospanošću, uključujući čimbenike povezane s prehranom i hormonima. Otprilike jedan od tri Amerikanca izvještava da tijekom dana doživljava pretjeranu pospanost - stanje poznato kao pretjerana dnevna pospanost koja je povezana s povećanim rizikom od ozbiljnih stanja poput kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i dijabetesa.

Novi pregled studija otkriva da klorofil i njegovi derivati ​​mogu regulirati šećer u krvi i oponašati inzulin, ali sigurnosni rizici i nedostatak ispitivanja na ljudima znače da je terapijski potencijal zelenog pigmenta još uvijek u fazi ispitivanja.

Povećani opseg struka, visoki krvni tlak i drugi čimbenici rizika koji čine metabolički sindrom povezani su s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati nove studije.

Japanski znanstvenici otkrili su, da su pacijenti koji su nosioci bakterije Escherichia coli koja proizvodi kolibaktin (pks+ E. coli) u polipima debelog crijeva izloženi više od tri puta većem riziku da će imati rak debelog crijeva u usporedbi s onima bez te bakterije.