Postoje različiti nazivi ili sinonimi za atopijski dermatitis kao na primjer neurodermitis ili atopijski ekcem.
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože, uvjetovana je nasljednom sklonošću, obilježena svrbežom, a tipična klinička slika ovisi o dobi. Atopijski dermatitis je često udružen s drugim atopijskim bolestima: alergijskom astmom, alergijskim rinitisom, alergijskim konjuktivitisom i alergijskim kolitisom.
Atopijski dermatitis najčešća je kronična bolest u ranom djetinjstvu. Javlja se u različitom intenzitetu kod 15 do 20 posto djece, a učestalost je u stalnom porastu. U 80 posto bolesnika bolest započne prije navršene prve godine života. Intenzitet atopijskog dermatitisa ima tendenciju slabljenja s godinama, ali je teško predvidjeti tijek bolesti u pojedinog djeteta. Bolest je obilježena periodima pogoršanja i poboljšanja koja se ne mogu uvijek objasniti.
Osim nasljedne sklonosti, u nastanku i pogoršanju bolesti sudjeluju i čimbenici iz okoliša: različiti alergeni, iritansi, klimatski uvjeti (pogoršanja zimi), tjelesna konstitucija, psihološki stres, infekcije.
Alergeni iz hrane imaju ulogu posebice u dječjoj dobi. Česti alergeni su bjelanjak jajeta, kravlje mlijeko, kikiriki, riba, soja i pšenično brašno. Od inhalacijskih (udahnutih) alergena najčešći su kućna prašina, grinje, životinjske dlake i perje.
Zadnja izmjena: 07.09.2019.
Prema nedavno objavljenoj studiji u kojoj je sudjelovalo 758 djece, djeca osnovnoškolske dobi s razvojnim poremećajima imaju veću vjerojatnost da će imati alergijske bolesti.
Atopijski dermatitis kod djece povezan je s povećanim rizikom od naknadnih prijeloma kosti, ukazuju rezultati studije koju su proveli znanstvenici u Južnoj Koreji, a koja je obuhvatila 1,78 milijuna djece rođene između 2009. i 2015., s praćenjem do 2019. godine.
