Postoje različiti nazivi ili sinonimi za atopijski dermatitis kao na primjer neurodermitis ili atopijski ekcem.
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože, uvjetovana je nasljednom sklonošću, obilježena svrbežom, a tipična klinička slika ovisi o dobi. Atopijski dermatitis je često udružen s drugim atopijskim bolestima: alergijskom astmom, alergijskim rinitisom, alergijskim konjuktivitisom i alergijskim kolitisom.
Atopijski dermatitis najčešća je kronična bolest u ranom djetinjstvu. Javlja se u različitom intenzitetu kod 15 do 20 posto djece, a učestalost je u stalnom porastu. U 80 posto bolesnika bolest započne prije navršene prve godine života. Intenzitet atopijskog dermatitisa ima tendenciju slabljenja s godinama, ali je teško predvidjeti tijek bolesti u pojedinog djeteta. Bolest je obilježena periodima pogoršanja i poboljšanja koja se ne mogu uvijek objasniti.
Osim nasljedne sklonosti, u nastanku i pogoršanju bolesti sudjeluju i čimbenici iz okoliša: različiti alergeni, iritansi, klimatski uvjeti (pogoršanja zimi), tjelesna konstitucija, psihološki stres, infekcije.
Alergeni iz hrane imaju ulogu posebice u dječjoj dobi. Česti alergeni su bjelanjak jajeta, kravlje mlijeko, kikiriki, riba, soja i pšenično brašno. Od inhalacijskih (udahnutih) alergena najčešći su kućna prašina, grinje, životinjske dlake i perje.
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Pretila djeca imaju veću vjerojatnost da će razviti imunološke probleme s kožom poput atopijskog dermatitisa (ekcema), psorijaze ili alopecije areate, ukazuje nova studija.
Liječnici već dulje vrijeme upozoravaju ljude da ne konzumiraju previše sol zbog rizika za srce, a sada nova studija ukazuje da natrij nije dobar ni za kožu. Naime, otkrilo se, da su s porastom dnevnog unosa soli porasli i izgledi za kožni poremećaj ekcem, također poznat kao atopijski dermatitis.
