Iznenadna srčana smrt (eng. sudden cardiac death, SCD) je nagla, neočekivana smrt uslijed trenutnog gubitka srčane funkcije. Po definiciji, smrt nastupa unutar jednog sata od početka simptoma, ali se najčešće to događa već nakon nekoliko minuta.
Iznenadna srčana smrt može nastupiti kod osobe koja ima poznatu srčanu bolest ili kao prvi događaj bez prethodno poznate srčane bolesti.
U najvećem broju slučajeva u podlozi je "kvar" električnog sustava srca, što dovodi do teškog poremećaja srčanih otkucaja, tj. aritmije. Najčešća aritmija u podlozi iznenadne srčane smrti jest vrlo brzo treperenje srčanih klijetki (fibrilacija ventrikla), što ima za posljedicu prestanak osnovne funkcije srca, a to je istiskivanje ("pumpanje") krvi u aortu i ostale organe. Kao posljedica nedostatka krvi u mozgu, vrlo brzo dolazi do gubitka svijesti i, ukoliko se u roku od nekoliko minuta ne započne s mjerama oživljavanja (reanimacije), nastupa smrt.
Iznenadna srčana smrt nije isto što i srčani infarkt, iako se može javiti u tijeku infarkta. Iznenadna srčana smrt odgovorna je za otprilike 50% svih smrti uzrokovanih srčanim bolestima.
Neke osobe prije gubitka svijesti u sklopu nagle srčane smrti mogu osjetiti tegobe u vidu ubrzanih otkucaja ili omaglice, ali kod više od polovice slučajeva zastoj rada srca događa se naglo, bez prethodne najave.
Zadnja izmjena: 20.08.2019.
Započeo je XIV. Kongres Hrvatskog kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem koji će kroz sljedeća dva dana okupiti više od 800 sudionika iz zemlje i inozemstva te spada u najveće događaje u hrvatskoj medicini.
Uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu.
