petak, 22.02.2019
-
- AIDS
- Akne
- Aktinička keratoza
- Akutna hepatička porfirija
- Alergije
- Alzheimerova demencija
- Andropauza
- Aortna stenoza
- Aritmije
- Astma
- Atopijski dermatitis
- Benigna hiperplazija prostate (BHP)
- Bipolarni poremećaj
- Bolesti štitne žlijezde
- Bolna menstruacija
- Bubrežni kamenci
- Ciste na jajnicima
- Cjepiva
- Crohnova bolest
- Depresija
- Dijabetes
- Dijaliza
- Dioptrija
- Divertikularna bolest
- Divertikulitis
- Dupuytrenova bolest
- Endometrioza
- Enteralna prehrana
- Epilepsija
- Erekcijska disfunkcija
- Fabryeva bolest
- Gastritis
- Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
- Gaucherova bolest
- Genitalne bradavice
- Giht
- Glaukom
- Gripa
- Hemeroidi
- Hemofilija A
- Hemofilija B
- Hepatitis B
- Hepatitis C
- Hereditarni angioedem
- Hiperamonijemija
- Hipertenzija (povišeni krvni tlak)
- Homocistinurija
- Hunterov sindrom
- Iznenadna srčana smrt
- Kontaktne leće
- Kontracepcija
- Kronična bol u zdjelici
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
- Mastitis
- Melanom
- Menopauza
- Menoragija
- Menstruacija
- Metabolički sindrom
- Migrena
- Moždani udar
- Mukopolisaharidoze
- Multipla skleroza
- Napadi panike i panični poremećaj
- Ne-Hodgkinov limfom
- Neplodnost
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
- Osteoporoza
- Parkinsonova bolest
- Parodontna bolest
- Peptički ulkus
- Peyronijeva bolest
- Pompeova bolest
- Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)
- Predmenstrualni sindrom (PMS)
- Preosjetljivost zubi
- Pretilost
- Psorijaza
- Putnička i tropska medicina
- Rak anusa
- Rak bubrega
- Rak debelog crijeva
- Rak dojke
- Rak endometrija
- Rak gušterače
- Rak jajnika
- Rak jednjaka
- Rak kože
- Rak mokraćnog mjehura
- Rak pluća
- Rak prostate
- Rak štitne žlijezde
- Rak vrata maternice i HPV
- Rak želuca
- Rak žučnog mjehura
- Reproduktivno zdravlje
- Samokontrola glukoze u dijabetesu
- Seksualni poremećaji i poremećaj spolnog identiteta
- Senilna makularna degeneracija
- Shizofrenija
- Sindrom iritabilnog crijeva
- Sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- Sindrom suhog oka
- Sinkopa povezana sa srčanom bolešću
- Sinusitis
- Siva mrena
- Srčani udar (infarkt miokarda)
- Transplantacija
- Trudnoća
- Ulcerozni kolitis
- Upala pluća
- Upala srednjeg uha
- Upalne reumatske bolesti
- Vaginalna mikroflora
- Zatajivanje srca
- Žučni kamenci
Home / Centri A-Z / Shizofrenija
Shizofrenija
Što je shizofrenija?
U shizofreniji svi normalni mentalni procesi - osjećaji, opažanje, govor, emocije, osobni odnosi - izgledaju sasvim poremećeni (čudni). Osobe s tom bolešću izgubile su dodir s realnim svijetom. One čuju glasove kojih nema, govore jezik koji ne postoji, smiju se bez ikakva razloga, ili sjede nepomični satima. Ukupna je ljudska osobnost iščezla, a psihološka i socijalna tvorba svakodnevnog života je razdrobljena često do neprepoznatljivih čestica.
19.11.2010. 23:57
20.11.2010. 00:03
20.11.2010. 00:05
20.11.2010. 00:07
20.11.2010. 00:14
20.11.2010. 00:21
20.11.2010. 00:23
20.11.2010. 00:26
20.11.2010. 00:30
20.11.2010. 00:32
20.11.2010. 00:36
Povezano sa shizofrenijom
25.06.2009. 11:43
Ante Silić, dr. med.
Iako bi se po natpisima u stručnoj i popularnoj literaturi u posljednje vrijeme dalo zaključiti da je metabolički sindrom dijagnoza novijeg datuma, to ne bi bio valjan zaključak. Čak od daleke 1923. godine mnogi znanstvenici uočavaju povezanost hipertenzije, hiperglikemije, hiperlipidemije, debljine ili dijabetesa. Najvažnija poveznica svih navedenih poremećaja je povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i posljedično povećana smrtnost osoba koje boluju od metaboličkog sindroma.
30.05.2009. 11:54
Stipe Drmić, dr. med.
Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) efikasan je oblik psihoterapije čija je učinkovitost dokazana brojnim kliničkim studijima u liječenju različitih psihičkih poremećaja. Korijeni KBT-a sežu u razvitak bihevioralne terapije u ranom 20. stoljeću, koreliraju sa razvojem kognitivne terapije u 1960-im godinama i posljedičnom spajanju ovih tehnika.
15.05.2009. 12:11
Riječ relaps znači povratak/pogoršanje bolesti. Iako su kod svakog bolesnika simptomi relapsa različiti, zajedničko im je da se simptomi razvijaju jako brzo – unutar nekoliko dana ili tjedana. Budući da bolesnici ne mogu sami savladati simptome, osobito ako su simptomi opasni i van kontrole potreban je povratak na bolničko liječenje. Ali to se ne mora dogoditi svima, jer relaps se može spriječiti.
11.08.2008. 17:14
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
Halucinacije su vrlo karakteristični poremećaji percepcije. Razvojem znanstvene psihijatrije halucinacije je sve kompliciranije definirati, pa je možda najjednostavnija i najrazumljivija definicija da su to obmane opažanja. Radi se naime o pojavi da osoba vidi nešto čega nema, osjeti dodir nečega čega nema ili čuje nešto čega nema. Halucinacije su uvijek znak ozbiljnog poremećaja za razliku od drugih poremećaja opažanja (na primjer iluzija ), koji mogu biti izraz umora, jakog straha, pospanosti i slično.
15.05.2006. 23:06
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22). Kako se koncept sumanutog poremećaja mijenjao posljednjih desetljeća, nema konzistentnih epidemioloških podataka ni o prevalenciji ni o incidenciji. Većina istraživanja govori o prevalenciji od manje od 0,1 posto. Podjednako je zastupljena kod muškaraca i žena. Počinje u značajno kasnijoj dobi od shizofrenije, no često je i godinama neprepoznata.
15.05.2006. 22:56
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).
15.05.2006. 22:40
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
Smatra se da se shizoafektivni poremećaj javlja rjeđe od shizofrenije, a češće od afektivnog poremećaja. Isto tako se sa sigurnošću tvrdi, da je u obitelji osoba sa shizoafektivnim poremećajem veći udio i shizofrenih i osoba s afektivnim poremećajem nego u općoj populaciji.
28.12.2005. 17:54
Prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac, dr. med.
Antipsihotici, što su se pojavili na tržištu nakon klozapina, a sintetizirani su na temelju opaženog kliničkog učinka i farmakološkog profila djelovanja klozapina, nazivani su različito: "noviji" antipsihotici, "novi antipsihotici", "atipični antipsihotici" i "antipsihotici druge generacije". Naziv antipsihotici druge generacije (ADG) je po svemu sudeći najprikladniji pa se taj naziv uglavnom i prihvaćen kad se govori o ovoj heterogenoj skupini lijekova što se klinički koriste za gotovo iste indikacije. Razlozi za takav stav leže u činjenicama da je kao prvo upitno, da li je razlikovanje tipičnih i atipičnih antipsihotika znanstveno opravdano. Nadalje, ni svi ovi lijekovi nisu više novi (ili noviji), niti farmakološki ili klinički identični, već imaju različite farmakološke i kliničke učinke. Međutim, ostaje činjenica da su svi oni pripadnici druge, pa i drugačije, generacije antipsihotičkih lijekova.
28.12.2005. 17:23
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
Iako se psihijatrija kao naučna disciplina počinje razvijati tek krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, postoje brojni podaci, da neke psihičke bolesti postoje koliko i čovjek. I sama psihička bolest kao i psihijatrija u stalnoj je interakciji s društvom, s čovjekom, koji nije bolestan, s obitelji i sa širom i užom zajednicom. Zanimljivo je ukazati na niz činjenica, koje tijekom povijesti u toj interakciji pokazuje psihijatrija u odnosu na društvo, a i društvo na psihijatriju.
Izdvajamo
14.06.2018.
Rezultati studije u kojoj je sudjelovalo 144 djece u dobi od 6 do 18 godina, pokazali su da primjena antipsihotika kod djece može potaknuti debljanje te smanjiti osjetljivost na inzulin, što u konačnici može povećati rizik od razvoja dijabetesa.
23.02.2018.
Izgleda da pridodavanje raloksifena, selektivnog modulatora estrogenskog receptora, terapiji antipsihoticima, može poboljšati ishod liječenja shizofrenije, ukazuje nova studija.
Related videoVidi sve
- Autizam, bipolarni poremećaj i shizofrenija dijele genetske sličnosti 11.02.2018.
- Nedovoljno dobivanje na tjelesnoj težini u trudnoći povezano s rizikom od shizofrenije kod djeteta 23.02.2017.
- Shizofrenija povezana s većim rizikom od raka dojke 18.02.2017.
- Shizofrenija izravno povezana s dijabetesom 18.01.2017.
Najčitanije teme na forumu
- 22.02.2019 15:10 Bradavice na penisu Stef321
- 22.02.2019 15:10 Re: Peting molimvaspomozite
- 22.02.2019 15:10 Re: odbijanje hrane Anica1951
- 22.02.2019 15:10 Gljivica? Robinia97
- 22.02.2019 15:10 Re: Tvorba u dojci Ivana1971
Anketa
Poruke sponzora:
Izdvajamo:
Depresija | Psorijaza | Hipertenzija | Sinusitis | Rak prostate | Svrab (šuga, scabies) | Crohnova bolest | Ulcerozni kolitis | Dermatomikoze- | O nama
- | Tko smo
- | Autorska prava
- | Oglašavanje
- | Pravila o obradi i zaštiti osobnih podataka
- | Pravila za korištenje foruma
- | Uvjeti korištenja
- | Kontakt
- | Newsletteri
- | Revija za zdravlje
- | Mapa stranica
- | RSS Vijesti
- | RSS Video
- | RSS Forum