Kako mikrobiom crijevnih gljivica može utjecati na zdravlje
Prema studijama provedenim na miševima, mijenjanje crijevnih gljivica oralnom primjenom antifungalnih lijekova pogoršalo je alergijski rinitis i kolitis, što ukazuje da neravnoteža u mikobiomu crijeva može imati ulogu u patogenezi crijevnih, kao i izvancrijevnih bolesti.
Nadalje, promjene u mikobiomu crijeva također su povezane s pojavom i razvojem karcinoma poput kolorektalnog karcinoma i duktalnog adenokarcinoma gušterače.
Također, treba spomenuti, da su brojni poremećaji, kao što su upalna bolest crijeva (IBD), bolest presatka protiv primatelja (GVHD), Clostridium difficile infekcija, astma, bolest jetre, shizofrenija i COVID-19, kontinuirano povezani s proliferacijom Candidae albicans u mikobiomu crijeva. C. albicans bila je zastupljenija u želucu kao rezultat upale crijeva, što je također dovelo do razvoja antifungalnih Th17 stanica koje su pokazale unakrsnu reaktivnost s Aspergillus fumigatus i drugim gljivičnim vrstama.
Osim toga, otkriveno je da i zdravi ljudi i ljudi s upalnom bolešću crijeva imaju antitijela protiv gljivičnog beta-glukana i drugih gljivičnih antigena u svom serumu, što ukazuje da gljivice također mogu izazvati humoralni odgovor domaćina.
Probavne gljivice intenzivno djeluju na populaciju crijevnih bakterija osim što izravno utječu na domaćina. Kako bi utjecale na kolonizaciju bakterija, crijevne gljivice mogu generirati antimikrobne peptide zajedno s alkoholom i drugim metabolitima. Proizvodnjom masnih kiselina, bakterije zauzvrat kontroliraju klijanje i razmnožavanje hifa u gljivicama.
Prema mišljenju stručnjaka, mikobiom crijevnih gljivica mala je, ali ključna komponenta mikrobioma crijeva kod ljudi. Crijevne gljivice reguliraju homeostazu domaćina, patofiziološke i fiziološke procese te sastavljanje mikrobioma crijevnih bakterija.
Izvor:
The Lancet Microbe