Rak gušterače - osnovne karakteristike bolesti

Rak gušterače zloćudni je tumor koji potječe iz egzokrinog dijela gušterače, duktalnih i acinusnih stanica, dok se endokrini tumori poput gastrinoma, inzulinoma, vipoma, glukagonoma ili somatostatinoma, podrijetlom iz različitih Langerhansovih stanica, obično razmatraju kao zaseban entitet.

Adenokarcinomi egzokrinog dijela gušterače nastaju iz duktalnih stanica devet puta češće nego iz acinusnih stanica. Oko 80 posto adenokarcinoma gušterače nastaje u glavi gušterače.

Adenokarcinomi gušterače se u prosjeku javljaju oko 55-te godine života, a 1,5 do 2 puta češće se javljaju u muškaraca.

Rak gušterače nastaje kao posljedica nekontroliranog rasta i razmnožavanja biološki promijenjenih stanica gušterače.

Zbog produljenja životnog vijeka, učestalost raka gušterače je u porastu. Incidencija raka gušterače kreće se od 8 do 11 oboljelih na 100.000 stanovnika.

Pušenje cigareta jedan je od najvećih čimbenika rizika za rak gušterače, a 5 do 10 posto karcinoma gušterače je nasljedno.

Rak gušterače često ima lošu prognozu, čak i kada se rano dijagnosticira. Poznato je da se rak gušterače brzo širi, a otkriva tek u uznapredovaloj fazi bolesti, kada kirurško odstranjenje nije moguće, zbog čega je 5-godišnje preživljavanje manje od 2 posto. 

Prema mišljenju liječnika, otkrivanje mutacija gena i molekularnih promjena u duktalnim stanicama gušterače, moglo bi se koristiti za ranije otkrivanje raka gušterače. Jednako tako, pokazalo se da se genetski markeri za rak gušterače mogu naći u rutinskom uzorku stolice, što upućuje na mogućnost ranijeg dijagnosticiranja raka gušterače.