Home / Centri A-Z / Menopauza / Simptomi menopauze

Simptomi menopauze

Nepravilnosti menstruacijskog ciklusa

Iako je menopauza za svaku ženu jedinstveno iskustvo, prvo iskustvo većine žena s klimakterijem najprije su i najčešće nepravilnosti menstruacijskog ciklusa te valovi vrućine (valunzi, fumade). U početku, ciklusi mogu postati kraći pa žena ima više ciklusa u godini dana. Kasnije menstruacijski ciklusi najčešće postaju duži (manje ciklusa u godini dana), mogu povremeno izostati i zatim se ponovno za izvjesno vrijeme pojaviti.

Simptomi koji čine predmenstrualni sindrom (PMS) također traju dulje. Krvarenje se može produžiti ili skratiti a količina menstrualne krvi može postati veća ili manja. Navedeni simptomi u svezi s menstruacijskim ciklusom nisu karakteristični samo za približavanje menopauze i stoga je za precizan odgovor uvijek potrebno isključiti bolesti i stanja koja se mogu očitovati na taj način. To se svakako preporuča ako ciklus bude kraći od 21 dan, ako krvarenja traju duže od sedam dana ili ako se produže za nekoliko dana više nego što je bilo uobičajeno, te ako se pojavi krvarenje u sredini ciklusa između dva krvarenja.

Nerijetko su uzrok nepravilnih krvarenja koja mogu rezultirati anemijom dobroćudni tumori maternice, leiomiomi ili miomi. Među ostalim uzrocima nenormalna krvarenja tijekom perimenopauze valja spomenuti trudnoću, primjenu hormonalnih kontraceptiva, upale genitalnih organa, prekomjerno bujanje (hiperplaziju) sluznice maternice, polipe sluznice maternice, karcinom sluznice maternice, poremećaj u radu štitne žlijezde i drugo.

Valovi vrućine

Valovi vrućine traju od nekoliko mjeseci do nekoliko godina (najčešće 3-5), a mogu se ponovno pojaviti ako se liječenje prekine. Prema jednom istraživanju, manji udio žena ima valove vrućine i u osmom desetljeću života. Osnovni je uzrok u "kvaru na termostatu", centru za regulaciju tjelesne temperature koji se nalazi u mozgu i koji je također osjetljiv na smanjenje razine estrogena, iako se točan mehanizam još uvijek ne zna.

Uobičajeno su valovi vrućine praćeni znojenjem (češće noću) i ubrzanim radom ("lupanjem") srca, te osjećajem uznemirenosti, rijetko osjećajem panike. Mogu otežavati poslovnu i uobičajene dnevne aktivnosti zbog dugotrajne neispavanosti i posljedičnog umora. Nastaju zbog povećana protoka krvi u površnim (potkožnim) krvnim žilama zbog pokušaja tijela da smanji tjelesnu temperaturu. 

Psihološke promjene

Na sreću, ipak nisu sve žene podložne pojavi takvih simptoma. Neke ih imaju u znatno blažem obliku i traju znatno kraće. Ukupna promjena koju pojedina žena osjeti ipak nije samo rezultat nedostatka hormona i jačine simptoma. Na nju utječu i mnogi drugi čimbenici kao što su svakodnevni stresovi uobičajeni za žene u toj dobi i mogućnosti (ili nemogućnosti) psihološke prilagodbe na njih, različita očekivanja, odrastanje i odlazak djece od kuće, uočljive posljedice starenja, blizina umirovljenja itd.. Svi oni ponekad mogu biti uzrokom potištenosti i drugim promjenama raspoloženja, koje se poput domina nadovezuju jedna na drugu.

Žene koje su prije bile sklone depresivnom ponašanju mogu tijekom perimenopauzalne promjene oboljeti od prave depresije koja se manifestira kroničnim umorom, gubitkom interesa za uobičajene sadržaje i životne aktivnosti i potištenošću. Nasuprot tome, žene koje su spremnije početi drukčije živjeti, opisat će iskustvo s menopauzom kao razdoblje u kojem su ostvarile veće ispunjenost životom, unaprijedile ili poboljšale svoje odnose s ljudima iz obitelji ili poslovne i druge okoline.

Promjene na sustavu spolnih i mokraćnih organa (urogenitalna atrofija)

Jedna je od čestih zdravstvenih tegoba žena u perimenopauzi i postmenopauzi urogenitalna atrofija. Ona nastaje zbog postupna prestanka stvaranja estrogena (ženskih spolnih hormona) u jajnicima žene. Pod njihovim utjecajem sluznica rodnice i mokraćne cijevi relativno je debela jer je sačinjava više slojeva stanica. Zbog toga kao i zbog dostatna vlaženja (također pod utjecajem estrogena), otporna je na mehaničke ozljede. Usto, estrogeni povoljno utječu na rast korisne vrste mikroorganizama, koja zahvaljujući estrogenima prevladava u bakterijskoj flori rodnice. Zbog njihove aktivnosti u njoj prevladava kiseli okoliš, koji štiti rodnicu od štetnih mikroorganizama, uzročnika upale.

U postmenopauzi, razdoblju nakon posljednja fiziološkog krvarenja iz maternice, stanje se drastično mijenja: sluznica postaje stanjena, a promijenjen je i sastav bakterijske flore. Posljedica navedenih promjena pojava je simptoma urogenitalne atrofije. Uobičajeno je vrijeme njihove pojave 4-5 godina nakon menopauze, ali je moguće i nešto ranije. Rodnica postaje suha, skraćuje se i postaje manje elsatična, spolni odnosi postaju jako bolni ili čak nemogući, čest je svrbež, žarenje, dok je pojačan iscjedak znak upale. Budući da promjene zahvaćaju i mokraćni sustav, pojavljuje se učestala potreba za mokrenjem, noćno mokrenje, osjećaj hitnosti, bol pri mokrenju i učestale bakterijske infekcije mokraćne cijevi i mokraćnog mjehura. Mnoge žene u tom razdoblju života zbog navedenih simptoma često uzimaju antibiotike. Procjenjuje se kako i do 80 posto žena u postmenopauzi pati zbog simptoma urogenitalne atrofije.

Osteoporoza

Degenerativne promjene najčešći su uzrok boli u mišićima i zglobovima, a estrogeni mogu umanjiti subjektivne tegobe zbog tih promjena. Od toga je mnogo važnije kako nedostatak estrogena ima utjecaj i na kosti, koje postupno postaju sve poroznije te sklonije prijelomima pri posve malim opterećenjima. U postmenopauzi u više više od 50 posto žena smanjena je koštana masa. Sama osteoporoza nema upozoravajućih simptoma. Bol u leđima može biti simptom već nastalog prijeloma jednog ili više kralješaka. Prijelom podlaktice ili kuka može vas učiniti ovisnim o tuđoj pomoći. Zbog posljedica prijeloma kuka umire približno 10-15 posto žena, dok znatan udio nikada potpuno ne ozdravi.

Ako ste ranije ušli u postmenopauzu, mršavije ste građe, ako ste zapazili da ste izgubili tjelesnu visinu, pušite, konzumirate više alkohola i crne kave, te manje namirnica bogatih kalcijem, te ako je u vašoj obitelji bilo slučajeva osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma, tada ste više od ostalih žena ugroženi od osteoporoze i njezinih posljedica.

Promjene konstitucije tijela

Od sredine trećeg desetljeća života do menopauze žene se udebljaju prosječno 17 kg. Mnoge žene povezuju debljanje s menopauzom i uzimanje hormonskog liječenja, iako to znanstveno nije dokazano. Mnogo je izvjesnije da je debljanje posljedica promjene načina života, poglavito smanjenja tjelesne aktivnosti bez koje suvišne kalorije jednostavno nemaju gdje "izgorjeti", povećana unosa hrane i pića (alkohol iznimno obiluje kalorijama!). Osim nedostatka estrogena, promijenjena je i osjetljivost tijela na druge hormone. U konačnici, tijelo žene postaje manje ženstveno. Dolazi do povećanja tjelesne težine, dok se masno tkivo iz područja stražnjice i bedara premješta u područje trbuha. Slikovito rečeno, figura žene se mijenja iz kruškolike u onu nalik jabuci. Neki će reći i da postaju sličnije muškarcima, jer se opisani raspored masnoga tkiva karakterističan za muškarce.

Promjene kože

Nedostatak hormona u klimakteriju pospješuje promjene na koži koje su posljedica starenja: koža postaje suha, tanja, neelastična, mjestimično ispucala, produbljuju se bore. Kosa se prorjeđuje i gubi sjaj, smanjuje se količina stidnih dlaka.

Središnji živčani sustav

Mjesta na koja se vežu estrogeni nalaze se i u mozgu, između ostaloga i u dijelovima koji su odgovorni za ponašanje, koncentraciju i pamćenje. Mnoge žene navode kako su u tom razdoblju postale razdražljive, osjetljive na sitnice, sklone burnome reagiranju (češće tijekom "napada" valova vrućine), sklone plaču. Osim toga navode teškoće pri koncentriranju, pamćenju i sl..
 
Utvrđeno ja kako estrogeni poboljšavaju protok krvi kroz mozak, poboljšavaju stvaranje tvari u mozgu koja služi kao prijenosnik živčanih signala između moždanih stanica, te smanjuju nastajanje tvari koja se smatra jednim od mogućih uzroka Alzheimerove demencije (oblika duševnog i intelektualnog propadanja obilježena progresivnom zaboravljivošću).
Estrogeni ublažuju klimakterične smetnje koncentracije i zaboravljivost, kao i osjećaj tjeskobe i potištenosti i/ili razdražljivosti. Znatan udio žena koje primjenjuju hormone navode kako se općenito bolje osjećaju.

Srce i krvne žile

Iako većina ljudi glavnom opasnošću za svoje zdravlje drži zloćudne bolesti, gotovo polovina svih ljudi i žena umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Štoviše, od svih zloćudnih bolesti ne umire toliko žena koliko od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Sa starenjem se rizik obolijevanja od tih bolesti znatno povećava. Tako se npr. u žena u postmenopauzi rizik za koronarnu srčanu bolest povećava na 45 posto, a rizik za moždani udar na 20 posto.

Jedan je od glavnih uzroka tome gubitak zaštitne uloge estrogena, ženskih spolnih hormona, koji za vrijeme fertilna razdoblja nastaju u jajnicima žene, a nakon menopauze u njima stvaranje tog iznimno važnoga hormona za zdravlje žene potpuno prestaje. Eksperimentalna su istraživanja na životinjama utvrdila kako estrogeni usporavaju nastanak ateroskleroze. U ljudi je jasno potvrđeno da estrogeni smanjuju razinu lošeg i povećavaju razinu dobrog kolesterola. Zaštitni učinak estrogena nakon menopauze nestaje. Ako se estrogeni primjenjuju kao hormonsko liječenje, čini se da je za njihov povoljan učinak na srce i krvne žile presudno da se počinju uzimati dovoljno rano, kada se pojave prvi znaci nedostatka estrogena (nepravilnosti menstruacijskog ciklusa i valovi vrućine) i kada kardiovaskularni sustav još nije znatno zahvaćen aterosklerozom i njenim posljedicama. 

Druge promjene

Starenje i nedostatak estrogena mogu dovesti i do promjena na zubnom mesu i zubima, očima (suhoća oka ili prekomjerno suzenje), noktima (postaju suhi i lomljivi), itd.

Zadnja izmjena: 17.03.2011.

Prijava za newsletter

Anketa

Trebaju li liječnici kazneno odgovarati za najteže pogreške i propuste počinjene tijekom obavljanja liječničke dužnosti?

Ljekovito bilje
Savjeti ljekarnika
10 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr