Home / Članci / Anemije

Anemije

Što je anemija?

Anemija je opće prihvaćeni naziv za smanjeni broj eritrocita u crikulaciji, smanjenu količinu krvi u tijelu te za smanjenu količinu hemoglobina u eritrocitima. Eritrociti su krvne stanice koje služe za prijenos kisika i ugljičnog dioksida u čovjekovom tijelu. Anemija nije sama za sebe bolest nego više opisuje stanje organizma odnosno postojanje bolesti. Ukoliko se u nekog bolesnika posumnja da ima anemiju važno je da se otkrije uzrok anemije kao i da se odredi tip anemije.

Najjednostavniji, a i najbrži indikator postojanja anemije je količina eritrocita u cirkulaciji odnosno hematokrit. Snižene vrijednosti hematokrita ukazuju na nedostatak eritrocita u cirkulaciji odnosno njihovo brzo razaranje koje se ne može nadoknaditi pojačanim radom koštane srži. Drugi važan indikator anemije je hemoglobin, tj. količina hemoglobina u g/L ili mg/dl. Krvarenje je jedan od najčešćih uzroka pada vrijednosti hemoglobina. Krvarenje može biti naglo (akutno) primjerice u krvarenju iz vrijeda želudca, ili sporo (kronično) i obično neopaženo mikrokrvarenje iz probavnog trakta. U žena najčešći uzrok sniženih vrijednosti eritrocita i hemoglobina su obilna i učestala menstrualna krvarenja. Bez obzira da li je anemija akutna ili kronična potrebno je utvrditi uzrok njenog nastanka.

Tipovi anemije

Anemije se mogu klasificirati i po veličini i obliku eritrocita odnosno prema mehanizmu koji uzrokuje smanjenje broja eritrocita. Najčešće se dijagnosticiraju dva tipa anemije - mikrocitna najčešće uzrokovana nedostatkom željeza i makrocitna najčešće uzrokovana nedostatkom vitamina B12 i/ili folne kiseline.

U bolesnika s mikrocitnom anemijom eritrociti su manji nego inače. Veličina eritrocita izražava se u jedinici MCV (engl. mean cell volume, hrv. prosječan volumen eritrocita). Normalni eritorciti imaju veličinu od 80 do 100 femtolitara (fL) dok mikrociti imaju veličinu < 80 fL. Mikrocitna anemija uzrokovana je nedostatkom željeza u prehrani (pogreške u prehrani, gladovanje), nedostatnom apsorpcijom željeza iz probavnog trakta (operativni zahvati), povećanim potrebama (trudnoća, rast) ili povećanim gubitkom željeza iz tijela (krvarenje iz probavnog trakta, menstruacije). Osim nedostatka željeza mikrocitnu anemiju mogu uzrokovati genetske pogreške u sintezi hemoglobina. Najpoznatija pogreška u sintezi hemoglobina je sinteza tzv. hemoglobina S koji uzrokuje talasemiju. Bolesnici s talasemijom imaju mikrocitnu anemiju. U tih bolesnika ima dovoljno željeza na raspolaganju, ali se zbog genetske greške sintetizira slabo vrijedan hemoglobin.

Makrocitna anemija karakterizirana je povećanim volumenom eritrocita. Volumen eritrocita tj. MCV je veći od 100 fL. Makrocitne anemije obično se još nazivaju i megaloblastične anemije. U tog oblika anemije zbog pogreške u sintezi DNK dolazi do nejednakog sazrijevanja eritrocita (citoplazma se razvija brže od jezgre). Megaloblastičnu anemiju u većini slučajeva uzrokuje nedostatak vitamina B12 i/ili folne kiseline.

Testovi za dokazivanje anemije

Najjednostavniji test za dokaz anemije je kompletna krvna slika.Uz tu pretragu obično se u bolesnika radi kocentracija željeza (FE), transferina (TIBC, UIBC) i feritina u serumu. U bolesnika u kojih se nađe snižena vrijednost željeza u serumu uz povišene vrijendosti TIBC i feritina radi se o sideropeničnoj anemiji tj. anemiji zbog nedostatka željeza. U bolesnika u kojih se ovim pretragama ne utvrdi tip anemije rade se koncentracija vitamina B12 i folne kiseline. Ukoliko se i ovim testovima ne dokaže uzrok anemije rade se elektroforeza hemoglobina i morfologija eritrocita te punkcija koštane srži.

Ako se u bolesnika utvrdi postojanje sideropenične anemije u muškaraca je obvezatno uraditi pretragu probavnog i mokraćnog sustava, a u žena još i ginekološki pregled.

Simptomi anemije

Simptomi anemije ovise o nekoliko činitelja, u prvom redu dobi bolesnika, brzini nastanka anemije i općem stanju bolesnika. Blaga anemija obično ne daje nikakve simptome osim opće slabosti, malaksalosti i nepodnošenja težeg fizičkog napora. Srednja do teška anemija uzrokuje simptome kao što su glavobolje, smanjeni apetit, bljedilo kože, izrazita slabost i malaksalost, nepodnošenje normalnih fizičkih napora, lupanje srca, omaglice i tzv. listanje noktiju (krhki i slabi nokti).

Tko je izložen riziku od nastanka anemije?

  • Djeca do 3. godine života
  • Trudnice
  • Stariji bolesnici sa ili bez kroničnih bolesti
  • Bolesnici kojima je operiran želudac
  • Alkoholičari

Liječenje anemije

Liječenje mora biti temeljeno na dokazu uzroka anemije. Ukoliko je došlo do krvarenja iz probavnog trakta potrebno je zaustaviti krvarenje i/ili operativno odstraniti uzrok krvarenja. U žena s obilnim i produženim menstruacijama treba regulirati menstrualne cikluse. U bolesnika s neodstatkom željeza potrebno je nadoknaditi željezo peroralnim ili intravenskim putem.

Važno! - Intramuskularna primjena željeza je napuštena zbog dvojbene resorpcije te brojnih nuspojava.

Ukoliko je bolesnik naglo izgubio krv potrebno je istu nadoknaditi transfuzijom koncentrata eritrocita.

Važno! - Transfuzija cijele krvi je danas napuštena te se transfundiraju samo krvne komponente koje nedostaju bolesniku.

U bolesnika s nedostatkom vitamina B12 isti se nadomješta jednom mjesečno intramuskularnom ili intravenskom primjenom.

Važno! - U bolesnika s nedostatkom vitamina B12 primjena vitamina B12 je doživotna.

U bolesnika s nedostatkom folne kiseline potrebno je nadoknaditi folate primjenom folne kiseline peroralnim putem.

U bolesnika s kroničnim bolestima potrebno je liječiti osnovnu bolest.

U bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega potrebno je nadoknaditi nedostatak eritropoetima subkutanom ili intravenskom primjenom.

Važno! - U bolesnika s kroničnim zatajenjenm bubrega uz eritropoetin važno je u isto vrijeme primjeniti intravensko željezo.

Riječnik pojmova vezanih uz anemije

Hematokrit - Količina eritrocita u cirkulaciji. Mjeri se kao postotak (%) od ukupnog volumena krvi.

Hemoglobin - Bjelančevina u eritrocitima koja je odgovorna za transport kisika i ugljičnog dioksida u tijelu.

Hemoglobinopatija - Genski uzrokovana pogreška u sintezi hemoglobina. Primjeri su: hemoglobin S (anemija srpastih stanica), hemoglobin C i nestabilni hemoglobin.

Unutrašnji faktor - Unutrašnji faktor je bjelančevina koja se nalazi u želudcu i početnom dijelu tankog crijeva, a potrebna je za transport vitamina B12 iz hrane u krvni optok.

Makrocitna anemija - Anemija kod koje je srednji volumen eritrocita (MCV) veći od 100 fL (femtolitara). Najčešće se nalazi u bolesnika s bolestima jetre, nedostatkom vitamina B12 i/ili folne kiseline.

Megaloblastična anemija - Anemija koja je karakterizirana razlikom u sazrijevanju jezgre i citoplazme zbog pogreške u sintezi DNK.

Mikrocitna anemija - Anemija kod koje je srednji volumen eritrocita (MCV) manji do 80 fL (femtolitara). Najčešće se nalazi u bolesnika s nedostatkom željeza i u bolesnika s talasemijom.

Perniciozna anemija - Anemija uzrokovana nedostatkom vitamina B12.

Zadnja izmjena: 22.12.2010.

Prijava za newsletter

Anketa

Trebaju li liječnici kazneno odgovarati za najteže pogreške i propuste počinjene tijekom obavljanja liječničke dužnosti?

Ljekovito bilje
Savjeti ljekarnika
10 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr