Dojenje

Normalno terminsko novorođenče ima dobro razvijeni refleks sisanja i gutanja. Majci je za uspješno dojenje potreban refleks otpuštanja mlijeka kojeg pokreće novorođenče dodirom majčine bradavice. Osjet se prenosi u hipofizu, a tamo se izlučuje hormon oksitocin. Oksitocin se krvnim optokom vraća u dojku i potiče mioepitelne stanice oko mliječnih alveola i vodova na stezanje i izbacivanje mlijeka. Istodobno oksitocin uzrokuje kontrakcije maternice, pospješuje izbacivanje posteljice i zaustavljanje krvarenje. Primalje su davno običavale da odmah po porodu stave novorođenčad na dojke majke kako bi potaknule ekspulziju posteljice i zaustavile krvarenje iz maternice. S prvim djetetom uhodavanje refleksa otpuštanja može potrajati i do 2 tjedna, i, katkada, biti praćeno grčevima u trbuhu (istim mehanizmom kojim se kontrahira maternica). Kod uhodanog dojenja nekim majkama mlijeko poteče na samu pomisao da bi dijete trebalo nahraniti ili na neki zvuk od strane djeteta.

Dijete se može dojiti po fiksnom rasporedu, obično svaka 4 sata, ili na zahtjev. Napredovanje na tjelesnoj težini jedini je objektivni pokazatelj da li se dojenče dostatno hrani. Plakanje i spavanje ne moraju nužno značiti glad, odnosno sitost. Sva dojena djeca trebaju dodatne vitamine. Dojenje je aktivnost koja majci pruža veliki stupanj psihičkog zadovoljstva, iako nema objektivnih dokaza da su umjetno prehranjivana djeca bilo nutritivno, bilo emotivno zakinuta. Praksa hranjenja dojenčadi uvelike je u zadnje vrijeme bila podložna modi. Međutim, dojena djeca manje obolijevaju od gastroenterokolitisa, ekcema, pretilosti, hipokalcijemije i hipermatrijemije. Zaštita od infekcije nije samo posljedica sterilnosti majčinog mlijeka, nego i lučenja IgA protutijela u mlijeku te faktora koji potiču laktobacilus kao glavnu crijevnu floru.

Ovo je skraćeno prepričani tekst iz studentskog priručnika iz kojeg sam pripremao ispit iz pedijatrije 1979. godine (1). Od onda su istraživanja otkrila mnoge zanimljive detalje kojima možemo bolje razumjeti danas zbog čega prirodna prehrana nema posve ravnopravne alternative. Nakon što smo se kraće vrijeme zanosili nadom da se dojenjem može prevenirati alergija, danas znamo da se alergija na kravlje mlijeko, ekcem i astma mogu odgoditi do dobi od 3-6 godina, ali se alergija niti njezina prevalencija u populaciji time ne daju bitnije reducirati. Preduvjet je da majka isključivo doji barem 4, a poželjno i 6 mjeseci (2), ali to je poznato i od ranije.

Veliki broj raznih istraživanja sumiran je u dokumentu o prirodnoj prehrani Američke akademije za pedijatriju (3). Ovdje skraćeno navodim najvažnije preporuke za zdravu dojenčad:

  • zdravo novorođenče treba odmah po porodu kožom uz kožu pribljubiti uz majku – novorođenče se briše, određuje se Apgar i obavlja prvi pregled dok je na majci, a zatim, već u prvih sat vremena, dobije prvi podoj;
  • ne davati vodu, glukozu, umjetno mlijeko;
  • dudu ne davati dok se ne uhoda dojenje;
  • u prvim tjednima uhodavanja dojenja broj obroka tebao bi biti od 8-12 u 24 h, ponuditi dojku na prvi znak gladi (plač je kasni znak);
  • nakon što je dojenje uhodano, treba nastaviti s oko 8 obroka dnevno;
  • pad težine od više od 7% u odnosu na porođajnu težinu u prvih 5 dana ukazuje na neadekvatno hranjenje;
  • isključivo dojenje preporučuje se tijekom prvih 6 mj. života, nastavak dojenja barem do dobi od 12 mjeseci, a iza toga prema želji djeteta i majke, te nema objektivnih pokazatelja razvojnih problema zbog produživanja dojenja do u treću godinu života;
  • u prvih 6 mj. isključivog dojenja ne dodavati vodu, čaj, sokove ili "pojačavati" prehranu drugim dodatcima, jer to istiskuje majčino mlijeko i njegove protektivne efekte;
  • vitamin K dodaje se u dozi od 1 mg i.m. nakon prvog podoja u rodilištu, vitamin D u dozi od 200 i.j. dnevno s početkom u prva dva mjeseca života, željezo od dobi 6 mjeseci, fluoridi od dobi 6 mj. - ali ovisno o količini u pitkoj vodi, hrani i pasti za zube;
  • majka i dojenče trebali bi spavati u blizini.

Kontraindikacije za dojenje su:

  • klasična galaktozemija;
  • neliječena otvorena tuberkuloza u majke, HTLV-I, HTLV-II i HIV infekcija u majke;
  • herpes na koži dojke;
  • majka uzima droge, citostatike, antimetabolite, radioaktivne dijagnostičke ili terapijske pripravke. Nije apsolutno zabranjeno, ali pod svaku cijenu treba izbjegavati pušenje i alkohol – alkohol se smije popiti u društvu u socijalnoj dozi, no podoj bi potom trebalo odgoditi za najmanje 2 h.

Nakon otprilike 1 milijun godina gotovo isključivog dojenja čovjekovog podmladka, u prošlom je stoljeću došlo do masovnog zaokreta prema umjetnoj prehrani, kojeg je omogućila tehnologija pripreme odnosno proizvodnje adaptiranih umjetnih formula na bazi kravljeg mlijeka, a istovremeno se, pod utjecajem raznih "modernih" ideologija i režima, u žena širio osjećaj da se nedojenjem oslobađaju, a dojenjem poružnjuju, gube na društvenom ugledu ili ograničavaju u proizvodnim aktivnostima. Danas smo svjedoci povratka korijenima, no bojim se da se i danas opet gubi prava mjera. U tim povijesnim zanošenjima, u žena se gubi osjećaj osnovnog instinkta i dodira s prirodom i njihovim djetetom. U stvari, možda će najbolje učiniti one majke, koje niti ovaj, niti neki drugi tekst s uputama što bi to trebale znati, a u zadnjih milijun godina možda nisu znale, neće pročitati, odnosno staviti ispred znanja kojeg su od iskona prirodne vlasnice. Tek kada to znanje prepoznaju, mogu razumjeti i koristiti stručne preporuke na pravi način.

Literatura:

  1. Meadow SR, Smithells RW. Lecture notes on paediatrics. Oxford: Blackwell Scientific Pulbications, 1978.
  2. Muraro A et al. Dietary prevention of allergic diseases in infants and small children. Pediatr Allergy Immunol 2004: 15: 291–307.
  3. American Academy of Pediatrics. Breastfeeding and the Use of Human Milk (Policy statement). Pediatrics 2005;115:496–506.

Zadnja izmjena: 23.10.2013.

Prijava za newsletter

Anketa

Trebaju li liječnici kazneno odgovarati za najteže pogreške i propuste počinjene tijekom obavljanja liječničke dužnosti?

Ljekovito bilje
Savjeti ljekarnika
10 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr