Kronična usamljenost povezana s većim rizikom od demencije
Novo istraživanje, koje je pratilo ispitanike tijekom 30 godina, pokazuje da je isključivo kronična, trajna usamljenost snažno povezana s demencijom. Osobe koje su iskusile kroničnu usamljenost imale su 38% veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji se nikada nisu osjećali usamljeno. Važno je, međutim, napomenuti da povremena usamljenost nije pokazala značajnu povezanost s povećanim rizikom od demencije.
Rezultati ovog rada dovode u pitanje pretpostavku da svaki oblik usamljenosti predstavlja jednaku opasnost za kognitivno zdravlje.
Iako većina ljudi u nekom trenutku svog života osjeti usamljenost, upravo ona usamljenost koja postaje kronična i trajna može povećati rizik od razvoja demencije.
Inače, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na epidemiju usamljenosti – 25% starijih osoba je društveno izolirano, dok njih 20–34% navodi da se osjećaju usamljeno. Svjetska zdravstvena organizacija označila je demenciju globalnom zdravstvenom prijetnjom, a predviđa se da će do 2050. godine broj slučajeva u svijetu dosegnuti 150 milijuna.
Prethodna istraživanja sugeriraju nekoliko mehanizama putem kojih trajna usamljenost može ubrzati kognitivni pad. Naime, kronična usamljenost pokreće trajnu upalu kroz produljenu aktivaciju stresa i imunoloških putova. Također je povezana s tjelesnom neaktivnošću i lošom prehranom, što doprinosi kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu - oba faktora rizika za demenciju. Osim toga, nedostatak društvenih interakcija ograničava kognitivnu stimulaciju, dok neriješeni društveni stres dovodi do nakupljanja biološkog trošenja tijekom vremena.
Izvor:
Aging & Mental Health