Kronični stres i depresija povezani su s blagim kognitivnim oštećenjem i Alzheimerovom bolešću, prema nedavno objavljenoj studiji koja je uključivala 1.362.548 ljudi.
Rezultati nove studije pokazali su da konzumacija kave može smanjiti rizik od migrene i migrene s aurom. Nije primijećena povezanost između konzumacije kave i migrene bez aure, niti je bilo dokaza o horizontalnoj pleiotropiji. Nadalje, nije uočena nikakva povezanost između konzumacije kave i bilo koje druge neurološke bolesti ili bilo kojeg od njihovih podtipova.
Mnoge osobe koje su preživjele rak dojke uzimaju hormonske lijekove nakon liječenja raka kako bi spriječile njegov povratak, no novo istraživanje pokazuje da bi ti lijekovi mogli biti manje učinkoviti kod žena koje su pretile.
Prema nedavno objavljenoj studiji, za djecu s predijabetesom, čimbenici povezani s povećanim rizikom od progresije u dijabetes tipa 2 (T2D) uključuju pretilost.
Rizik od srčane bolesti raste kako žena stari, tako da žene moraju biti upoznate sa svojim čimbenicima rizika od srčane bolesti. Menopauza utječe na ovaj rizik na nekoliko različitih načina, pri čemu dob, estrogen, simptomi i druge tjelesne promjene također igraju ulogu.
Dvije porcije crvenog mesa tjedno povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2 za 62%, pokazalo je novo istraživanje. Rizik se odnosi i na prerađeno i na neprerađeno crveno meso. Što je unos crvenog mesa bio veći, to je bio i veći rizik od dijabetesa.
Fluktuirajući krvni tlak može biti najava i demencije i bolesti srca, otkriva nova studija. Naime, usponi i padovi krvnog tlaka unutar 24 sata ili čak tijekom nekoliko dana ili tjedana bili su povezani s narušenom kognitivnom izvedbom.
Odrasli s poremećajem pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) imaju gotovo tri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju od drugih odraslih osoba, pokazuje nova studija.
Nova studija istraživala je potencijalne veze između crijevne disbioze i kroničnih nezaraznih bolesti u odnosu na migrenu. Inače, na migrenu, višestruko neurološko stanje, utječu različiti okidači, uključujući hormonalne čimbenike, psihološke elemente, čimbenike okoliša, lijekove i prehrambene navike.
Huntingtonova bolest (HD) najčešća je autosomno dominantna neurodegenerativna bolest. Karakteriziraju ju progresivni motorički, kognitivni i psihijatrijski simptomi, s početkom manifestne faze koja se tipično javlja oko 45 godine života.
