Utjecaj stresa na zdravlje


Utjecaj stresa na zdravlje

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću, od kada se ta povezanost počela i istraživati. Danas i sami često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres, a ono što je znanstveno dokazano je da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.

Stres opisuje efekte psihosocijalnih i okolinskih faktora na fizičko ili psihičko zdravlje. Hipoteze različitih istraživanja potvrdile su da je veća mogućnost pojave zdravstvenih problema kada stresori društvene prirode izazovu psihološke ili ponašajne promjene koje izazivaju promjene u psihološkim funkcijama. Kada stresori utječu na organizam aktivira se skup psiholoških reakcija s ciljem uklanjanja prijetnje i prilagođavanja psihološkog sklopa organizma na novu situaciju. Takva reakcija naziva se reakcija na stres.

Društveni stresori i način života mogu biti važni pokretači bolesti koji mogu utjecati na dužinu života. Psihosocijalan stres je osobni odgovor primljen kroz složene društvene interakcije. Takve interakcije mogu biti ili negativne i povećati, ili pozitivne i smanjiti psihološki stres. One mogu utjecati na hormone, što dalje utječe na imunološki sustav. Stres može značajno smanjiti fizičku i psihičku toleranciju (imunološki potencijal) i izazvati napredovanje postojeće bolesti ili pokrenuti latentne poremećaje. Kontrola i supresija stresa vrlo je važna u poboljšanju kvalitete života i prevencije bolesti.

Primjer lošeg utjecaja možemo vidjeti kod ljudi koji su usamljeni ili sami. Samoća se povezuje s prijetnjom, a kao posljedica može se pojaviti povišeni krvni tlak i kardiološki problemi. Primjer utjecaja emocionalnog stresa možemo vidjeti u školama, gdje su istraživanja pokazala da tijekom ispitnih rokova kod adolescenata raste broj oboljelih od viroza. Također, stres zbog manjka kontrole na poslu ili u privatnom životu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. I bračni život može biti stresan, pa jedan od partnera, najčešće žena, obolijeva.

Pozitivne rezultate dale su grupe podrške, nakon kojih se razina stresa kod partnera značajno smanjila. Da bismo poboljšali kvalitetu i dužinu života potrebno je usmjeriti se na medicinu tijela i uma: opuštanje, meditaciju, laganu i zdravu hranu, pozitivno razmišljanje, podrška. Takav pristup omogućava pozitivno okruženje koje pozitivno utječe na kvalitetu života.

Prehrana je važan čimbenik koji pridonosi kvaliteti života. Odluke o nezdravim dijetama u kombinaciji s pušenjem, manjak tjelovježbe i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića važni su preduvjeti za razvoj bolesti.

Epidemija pretilosti postala je čest i važan predmet istraživanja. Deficiti izazvani pretilošću mogu biti i psihosocijalni i fizički. Pretilost je povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, hiperlipidemije, hipertenzije, dijabetesa, poremećaja spavanja, raka, muskuloskeletnih bolesti, pankretitisa, bolesti uzrokovanih bakterijama, neplodnosti, inkontinencije i dr.. Pretili ljudi također puno češće pate od anksioznosti, nedovoljne socijalne aktivnosti i depresije. Kao jedno od rješenja problema pretilosti predlaže se mediteranska prehrana koja uključuje maslinovo ulje koje sadrži sastojke koji pomažu u liječenju i prevenciji prethodno navedenih bolesti.

Nezdrav način života (nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, neregularna dijeta, pretjerana konzumacija alkohola i kave) dovodi se u vezu s velikim zdravstvenim problemima (kardiovaskularnim bolestima, rakom, osteoporozom) koji utječu na kvalitetu i dužinu života. Neprijateljstvo, ljutnja i agresivno ponašanje također pridonose tome.

Zadnja izmjena: 26.12.2015.