Home / Članci / Migrena

Migrena

Migrena

Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično. Prema različitim istraživanjima od nje pati od 8 do 20% pučanstva. Učestalost je različita u različitim klimatskim područjima, a ovisi i o dobi, spolu te načinu života. Češća je u gradskim nego u seoskim sredinama, ili se barem u gradu bolesnici češće javljaju liječniku. U djetinjstvu i u osoba treće životne dobi je rjeđa. Kod žena se migrena javlja 2 do 3 puta češće nego kod muškaraca i većina istraživanja nalazi uzrok u povezanosti djelovanja hormona i pojave napadaja migrene, naime migrenski se napadaj najčešće javlja u svezi s menstruacijom, bilo na početku, u sredini ili na kraju ciklusa.

U Europi od migrene boluje najmanje 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana, te osim zdravstvene, migrena ima i jasne društveno-ekonomske implikacije.

Prvi opisi migrene sežu duboko u prošlost i u povijesti medicine prve opise migrene, kao sindroma koji se povremeno javlja, nalazimo 3000 godina prije Krista u jednoj poemi u Mezopotamiji, gdje zli duh Tiu uzrokuje bol u glavi koji je poput vjetra u pustinji, blještav poput jakog svjetla i obuhvaća žrtvu koja mu se odupire, sa svih strana. Otac moderne medicine, Hipokrat, koji je živio na otoku Kosu u Grčkoj između 460. i 370. godine prije Krista opisuje migrenu slično kasnijim modernim opisima kao poremećaj vida, bol u jednoj strani glave, povraćanje. Nalazimo dalje poučne opise Celzijusa 30 godina poslije Krista, koji opisuje migrenoznu glavobolju kao kronično stanje, za cijeli život. U isto vrijeme, oko 80. godine poslije Krista Aretej iz Kapadokije prvi spominje riječ "hemikranija", koja označava javljanje bola u jednoj strani glave, no tek je Galen opisom (131. do 201. godine poslije Krista) jasno razlikovao prirodu migrene od ostalih vrsta glavobolje i upotrebljavao izraz hemikranija da opiše vrlo bolni poremećaj koji zahvaća otprilike polovicu glave, bilo lijevu, bilo desnu. Iz riječi hemikranija - bol u polovici glave - izvedeno je kasnije ime migrena.

Za bolesnike kojima migrena upropaštava život nije neka posebna utjeha, no puno je slavnih ljudi iz javnog života, umjetnosti, znanosti patilo od migrene - Julije Cezar, Edgar Allan Poe, Tolstoj, Chopin, Čajkovski, Madame de Pompadour, Karl Marx, Alfred Nobel, Nietsche, Thomas Jefferson, Sigmund Freud...

Neke astrološke knjige povezuju osobe rođene u znaku Raka i Jarca s češćim javljanjem migrene, dok neke spominju one rođene u znaku Ovna kao posebno osjetljive. Tu ipak nema pravila, s obzirom na to da je npr. Julije Cezar bio Lav, Tolstoj Djevica, Poe Riba, a Marx i Freud bili su rođeni u znaku Bika.

Od vremena Mezopotamije i poeme u kojoj je zli duh Tiu bio odgovoran, za nastanak migrene, rasla je naša imaginacija o tom misterioznom poremećaju, ali isto tako i znanstvena znatiželja, što je urodilo brojnim istraživanjima, koja su posebno nedavno, s razvojem medicinske tehnologije i brojnih dijagnostičkih i laboratorijskih metoda, omogućila detaljnije razotkrivanje uzroka nastanka kao i mogućnosti liječenja migrene. No ipak, definitivni uzrok nastanka migrene još uvijek nije sasvim jasan. Još je Harold Wolff, koristeći tehnološke mogućnosti svojega doba pokušao dati jedinstvenu teoriju nastanka glavobolje. Smatrao je da je aura u migreni posljedica sužavanja krvnih žila (vazokonstrikcije), a sama glavobolja rezultat pojačanog širenja krvnih žila (vazodilatacije). Bol se pojačava izlučivanjem tvari nađenih u okolici bolnih žila koje snizuju prag njezina podražaja.

Također je smatrao da je tenzijska glavobolja rezultat prekomjerne mišićne kontrakcije.

I vaskularna teorija migrene i teorija pojačane mišićne kontrakcije u glavobolji tenzijskog tipa zamijenjene su novim pristupom nastajanju bolnih stimulusa i njihovim odašiljanjem iz mozga, uz upalni nadražaj živaca, te posljedično djelovanje na stijenku krvnih žila. Opisuje se i važnost neurotransmitera 5-hidroksitriptamina (kemijska tvar koja posreduje u prijenosu podražaja u mozgu), čija se količina smanjuje u napadaju migrene. Istraživanja su stalno u tijeku i svakim danom možemo očekivati nova saznanja.

Uzroci migrene

Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba; koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obaveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba baš može opustiti, a nekim se podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta. Također se opisuju promjene vremenskih fronti (posebno južno i vlažno vrijeme) kao jedan od faktora koji pogoduju nastanku migrenskog napadaja, kao i prekomjerno izlaganje vrućini i suncu, odnosno hladnoći. Hormonski utjecaj kod žena već je ranije spomenut, a često se opisuju i pojedine vrste hrane koje pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno oni zreliji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod dijeta za mršavljenje). Pušenje je također siguran činitelj u nastanku napadaja migrene, zatim nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV ili drugi svjetlosni stimulusi (kompjutori, light-show), dakle bilo koji faktor koji dovodi do disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti otponac za napadaj.

Ne treba uzeti kao pravilo sve ovo navedeno, kod svake je osobe prisutan drugi faktor, odnosno kombinacije više njih, a koji put se, usprkos detaljnoj analizi, ne može točno ustanoviti što je uzrokovalo napadaj.

Ipak se, globalno, osobama s migrenom preporučuje da se klone onog što im škodi i da pokušaju voditi zdravi način življenja u skladu s prirodom i samim sobom.

Migrena je dobroćudna ponavljajuća glavobolja i nije simptom ničeg drugog. Bolesnik nema nikakvih simptoma između napadaja. Prije se mislilo da migrena počinje u pubertetu i završava u menopauzi u žena i u pedesetim godinama u muškaraca. No sada izgleda da može početi već u djetinjstvu i trajati do sedamdesete godine. Većina ljudi koji boluju od migrene dobiju prvi napadaj prije dvadesete godine života, a otprilike jedan od osam, prije desete godine. Rijetko se migrena javi prvi puta nakon pedesete godine.

Vrste glavobolje

Međunarodno društvo za glavobolju (International Haedache Society) uvelo je kriterije za klasifikaciju glavobolja i migrena koji bi se trebali primjenjivati u čitavom svijetu.

Ta klasifikacija navodi nekoliko vrsta migrene:

  • migrene bez aure (prije zvana obična migrena), zatim
  • migrena s aurom (ili prije - klasična migrena), te
  • glavobolja tenzijskog tipa (tenzijska glavobolja). Postoje još i
  • kompliciranije migrene, kao npr. oftalmoplegična migrena, bazilarna migrena i sl.

Migrenu bez aure karakterizira napadaj glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od 4 do 72 sata. Radi se o pulsirajućoj boli, koja se javlja u jednoj strani glave, koja remeti svakodnevni život. Počinje često ujutro, pojačava se pri fizičkom naporu i pri kretanju. Obično se uz glavobolju javlja barem jedna od slijedećih karakteristika; mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlo i/ili na buku. Neposredno prije i za vrijeme napadaja može se zapaziti pojačana hidratacija tijela. Napadaji takove glavobolje, iako periodični, nisu redovni, pa je moguće da osoba sa tim tipom glavobolje dulji period bude bez glavobolje i bez liječenja. I u žena za vrijeme trudnoće je primjećeno da napadaji takove glavobolje ili prestaju ili su puno rjeđi.

U migreni s aurom, već i samo ime kaže, glavobolji prethodi tzv. aura. Aura se može očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava; zamućen vid, ili čak i potpuna sljepoća na jednom oku, no mogu se javiti i svjetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi, te utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavice, nelagoda u prsima. Aura obično traje oko pola sata, ne duže od sat vremena, i nakon nje se javlja glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Katkad se glavobolja javi tek nakon nekog vremena, a koji put se uopće ne javi, već napadaj završava aurom. Glavobolja nakon aure, ukoliko se javi, traje obično od 8 do 24 sata, najčešće je jednostrana ali može se proširiti i obostrano, s time da je jača na onoj strani na kojoj je počela. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće sa izraženim kolobarima tj. podočnjacima oko očiju i podbuhla lica.

Kod migrena s tzv. produženom aurom tj. migrena s komplikacijama, u auri mogu biti izraženi i neki puno veći i dramatičniji neurološki ispadi kao što su; oduzetosti različitog stupnja jedne strane tijela, vrtoglavice, smetnje ravnoteže, šumovi u ušima, poremećaji svijesti, ispadi pojedinih moždanih živaca.

Poseban oblik migrene je i tzv. migrenozni status, kada napadaj migrenozne glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana, ili s prekidima manjim od 4 sata. U toku migrenskog napada tog tipa može, doduše rijetko nastati i moždani udar. Neurološki ispad ponekad ne išćezava nakon takova napada, danima, čak do 7 dana.

Glavobolja tenzijskog tipa je glavobolja koja nastaje zbog stiskanja tj. kontrakcije mišića, naziva se još i psihomiogena, neurotična ili stresna glavobolja, može trajati od pola sata pa do tjedan dana. Bol je u obliku pritiska i stezanja poput obruča, obično u predjelu čela, ali i u potiljku. Bol može biti blaga, ne više od obične nelagode, no može biti i neugodna. Kretanje ne mijenja karakteristike bola u glavobolji tenzijskog tipa. Može biti prisutna blaga mučnina no nikad nema povraćanja i osjetljivosti na svjetlo ili zvuk. Osim na bol u glavi bolesnici se žale i na druge tegobe, na punoću u abdomenu, stezanje u grlu, lupanje srca, razdražljivost, teškoće koncentracije i pamćenja. Radi se zapravo o dugotrajnoj napetosti mišića glave i vrata, kao tjelesnom izrazu psihičke napetosti.

Može se raditi o epizodičnoj tenzijskoj glavobolji, koja traje od 30 minuta do 7 dana, a broj dana u godini sa glavoboljom je obično 180, ili prosječno 15 dana mjesečno.

Kronična tenzijska glavobolja je češća od epizodične. Karakteristike boli su iste, samo je intenzitet slabiji. Bitna karakteristika je da senzacija tj. osjećaj boli nikada ne prestaje, iako varira u intenzitetu do gotovo nezamjetljive glavobolje.

Kod svih su glavobolja, pa i migrena, potrebne dijagnostičke pretrage. Osim uzimanja anamnestičkih podataka o tegobama bolesnika i ranijim bolestima, da bi se procjenilo o kakvoj se vrsti glavobolje radi i neurološkog pregleda, osnovnih laboratorijsko-biokemijskih analiza krvi, preporuča se Doppler-sonografija krvnih žila glave i vrata, za procjenu moždane cirkulacije, snimanje električne moždane aktivnosti (EEG), a koji put je potrebna i šira obrada koja uključuje i kompjutorsku tomografiju mozga (CT) ili čak magnetsku rezonancu mozga (MRI). Dijagnostiku je ponekad potrebno dopuniti radiološkim snimanjem glave i vratne kralješnice, te eventualno radiološkim snimanjem pomoću kontrastnih sredstava i krvnih žila glave (odnosno mozga) i vrata. Kod migrena sa aurom vidni evocirani potencijali (VEP) mogu dati karakterističan nalaz. No, za sada ne postoji niti jedna dijagnostička metoda koja izolirano sa sigurnošću može dokazati migrenu izvan napada.

Imate li migrenu?

S obzirom na to da se migrena može zamijeniti i s upalom sinusa ili drugim oblicima glavobolje, dobro je ovim brzim testom ustanoviti je li ono što i vas muči zaista migrena?

Kad vas boli glava, da li:

  • Katkad "znate" da dolazi, i prije nego što vas zaista zaboli?
  • Osjećate li bubnjanje, duboko u glavi?
  • Osjećate li bol u jednoj strani glave?
  • Osjećate li mučninu ili možda povraćate kad vas boli glava?
  • Plačete li ili mislite da ćete poludjeti od bola?
  • Imate li problema s očima - vidite svjetlace, zvjezdice, isprekidane crte?
  • Ili predmeti izgledaju tamni, ne vidite ih cijele ili su čudni?
  • Tako ste blijedi i iscrpljeni da vaša obitelj ili prijatelji primjećuju da ste bolesni?
  • Smeta li vam buka ili svjetlo?
  • Smeta li vam da vas se dotakne?
  • Rado biste bili sami (iako obično kad vam nije dobro volite da vas se tješi)?
  • Primjećujete li da vam je osjet mirisa promijenjen?
  • Primjećujete li da se bol pogoršava kada se krećete?
  • Osjećate li mravce u rukama i nogama?
  • Glavobolja obično traje između 4 sata i 3 sada?

Ako ste na nekoliko od ovih pitanja odgovorili sa "da" onda ipak patite od migrene i najvažnije je doznati kako spriječiti napadaj migrene, odnosno kako ga izliječiti! 

Liječenje migrene

Prije je već naglašena važnost zdravog i harmoničnog života u sprečavanju nastanka migrene. Ako su usprkos tome migrene i dalje prisutne, treba još naglašenije pokušati neku od metoda opuštanja koje vam stoje na raspolaganju, od autogenog treninga, preko joge, transcedentalne meditacije do bio-feedbacka i sl. Svatko će, prema svojim osobnim sklonostima izabrati najprikladniji način usklađivanja. Osim ovih općih mjera koje vrijede za sve osobe koje pate od migrene, pristup medikamentoznom liječenju (tj. upotrebi lijekova) je dvojak.

Ako su napadaji rijetki, liječi se sam napadaj migrene, ali ako su oni učestali, tada se svaki dan daju sredstva za njihovo sprječavanje.

U prvu skupinu lijekova spada asetilsalicilna kiselina obično u kombinaciji s blagim sredstvima za umirenje ili s kafeinom, koji kod nekih može vrlo dobro djelovati.

Primjenjuju se i nesteroidni antireumatici, npr. ibuprofen i ketoprofen.

U slijedeću skupinu idu alkaloidi ražene glavice, tzv. ergot alkaloidi, koji su prisutni na tržištu u raznim kombinacijama i koji su dugo bili smatrani najspecifičnijim sredstvima za liječenje migrene. Njih svakako treba uzeti što prije, već kod prvih, upozoravajućih znakova glavobolje, odnosno aure, jer uzeti kasnije u tijeku napadaja, znatno slabije djeluju. Također se često predlažu pripravci u obliku čepića, ili lingvaleta, nazalnog spreja i sl., jer u slučaju povraćanja, tablete nisu od koristi. Pri dugotrajnoj upotrebi ergotpreparata može se javiti i glavobolja uzrokovana baš samim ergotima, kao jedan oblik navikavanja, što traži posebno liječenje.

Posljednjih se godina s uspjehom koriste agonisti specifični serotoninskih 5-HT 1 B/D receptora, kod osoba kod kojih drugi lijekovi ne djeluju ili im uzrokuju previše nus-pojava, a oni su prisutani na tržištu u obliku supkutanih (potkožnih) injekcija, tableta, čepića i nazalnog spreja. Postoje već i slijedeće generacije triptana u obliku tableta. Nuspojave upotrebe triptana su rijetke ali moguće. Najčešće se radi o osjećaju umora, vrtoglavici, omaglicama, pospanosti, bolovima i senzacijama u prsima, bolovima u vratu.

Pri vrlo intenzivnim napadajima koji ne reagiraju na opisanu terapiju, potrebno je liječenje u bolničkim uvjetima.

Pri vrlo čestim napadajima migrene (računa se više od tri atake mjesečno) pristupa se profilaktičkom liječenju svakodnevnog uzimanja lijekova, iz grupe beta-blokatora, antidepresiva, dihidroergotamina i sl. Ne treba posebno naglašavati da svako liječenje mora biti pod stalnim nadzorom liječnika, jer neadekvatna primjena lijekova može uzrokovati teške poremećaje.

Neki su bolesnici vrlo dobri kandidati za liječenje akupunkturom, što svakako treba pokušati, a i fizikalna terapija, posebno kod tenzijskih glavobolja u kombinaciji s degenerativnim promjenama na vratnoj kralješnici, može biti od koristi.

Zadnja izmjena: 06.01.2016.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje