Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
Sindrom nemirnih nogu (RLS) čest je neurološki poremećaj spavanja koji karakterizira nekontrolirana potreba za pomicanjem nogu, što se često pogoršava noću. Dok je Parkinsonova bolest, progresivni neurodegenerativni poremećaj, obilježena je tremorom, ukočenošću i usporenim pokretima. Oba stanja povezana su s disfunkcijom dopaminergičkog sustava mozga, ali njihova uzročna veza ostala je nejasna.
25.11.2025. 11:4525.11.2025. 11:33
| JAMA Neurology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Novo istraživanje otkriva da osobe s neliječenom opstruktivnom sleep apnejom imaju veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Međutim, one mogu značajno smanjiti spomenuti rizik poboljšanjem kvalitete sna korištenjem kontinuiranog pozitivnog tlaka u dišnim putovima (CPAP).