Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
U razvoju Parkinsonove bolesti (PD), promjene koje će dovesti do neurodegeneracije odvijaju se u mozgu mnogo prije nego što pacijenti pokažu bilo kakve simptome. No bez testa koji može otkriti te promjene, teško je rano intervenirati kako bi se učinkovitije usporilo napredovanje bolesti.
26.11.2023. 14:0626.11.2023. 13:45
| Sci Rep | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Izgleda da je Parkinsonova bolest povezana s povećanom incidencijom koronarne arterijske bolesti (CAD) zbog nekoliko mehanizama. Prekomjerno odlaganje Lewyjevih tjelešaca u bolesnika s Parkinsonovom bolesti može dovesti do srčane simpatičke denervacije, smanjene simpatičke inervacije i abnormalne funkcije rezidualnih noradrenergičkih završetaka.