Ne postoje specifične metode dijagnostike kojima bi se dokazala bolest, pa je potreban detaljan neurološki pregled i obrada kako bi se postavila dijagnoza bolesti.
Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status bolesnika te, ukoliko je potrebno, učiniti test levodopom.
Glavni simptomi su:
tremor (drhtanje) u mirovanju; obično više izražen na jednoj strani tijela
rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata)
bradikinezija (usporenje pokreta)
Za procjenu stupnja težine bolesti koriste se rezultati dobiveni ocjenskim ljestvicama za Parkinsonovu bolest (Hoehn and Yahr Staging of PD; UPDRS) i pomažu u liječenju i prognozi bolesti.
UPDRS (Unified Parkinson Disease Rating Scale) je skala koja se sastoji od tri različite skupine pitanja vezanih uz mentalno stanje, raspoloženje, ponašanje, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i motoričku aktivnost.
Maksimalni zbroj bodova je 199 što ujedno predstavlja i najteži oblik onesposobljenja zbog bolesti.
Pozitivan odgovor na terapiju levodopom služi za potvrdu dijagnoze bolesti.
Dodatne dijagnostičke pretrage poput kompjutorske tomografije mozga (CT) ili magnetske rezonancije (MR) mogu pomoći isključiti neke neurološke ili vaskularne poremećaje sa sličnim simptomima, no ne i dokazati bolest.
U razvoju Parkinsonove bolesti (PD), promjene koje će dovesti do neurodegeneracije odvijaju se u mozgu mnogo prije nego što pacijenti pokažu bilo kakve simptome. No bez testa koji može otkriti te promjene, teško je rano intervenirati kako bi se učinkovitije usporilo napredovanje bolesti.
26.11.2023. 14:0626.11.2023. 13:45
| Sci Rep | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Izgleda da je Parkinsonova bolest povezana s povećanom incidencijom koronarne arterijske bolesti (CAD) zbog nekoliko mehanizama. Prekomjerno odlaganje Lewyjevih tjelešaca u bolesnika s Parkinsonovom bolesti može dovesti do srčane simpatičke denervacije, smanjene simpatičke inervacije i abnormalne funkcije rezidualnih noradrenergičkih završetaka.