Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
Zadnja izmjena: 08.01.2011.
Ljudi koji jedu više ultra prerađene hrane imaju veću vjerojatnost da će imati rane znakove Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji jedu vrlo malo ultra prerađene hrane, pokazuje nova studija.
Rezultati nove studije otkrili su da mrežnica ljudi s Parkinsonovom bolešću drugačije reagira na svjetlosne podražaje nego kod zdravih ljudi. Parkinsonova bolest se obično dijagnosticira kada se osoba obrati liječniku zbog motoričkih problema poput tremora. Do tada je bolest prisutna već nekoliko godina, a zahvaćeni neuroni već su uključeni u nepovratni degenerativni proces. Stoga je važno pronaći biomarkere koji otkrivaju Parkinsonovu bolest u ranoj fazi bolesti.
