Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
Novo istraživanje rasvjetljava kako se promjene povezane s različitim neurodegenerativnim bolestima mogu preklapati u mozgu – te kako se to preklapanje može razlikovati između žena i muškaraca. Pokazalo se, da žene, osobito one s demencijom povezanom s Parkinsonovom bolešću, imaju veću učestalost amiloidne patologije karakteristične za Alzheimerovu bolest.
29.08.2026. 18:3329.08.2026. 18:20
| Food Science of Animal Products | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Kako se ljudski životni vijek povećava, tako se povećava i rizik od razvoja neuroloških poremećaja poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, anksioznosti i depresije. Ove poremećaje često prati prekomjerna količina reaktivnih vrsta kisika ili ROS-a. ROS se stvaraju u tijelu tijekom normalnih procesa i imaju svoje mjesto u funkcionalnom staničnom ekosustavu; međutim, kada njihov broj postane previsok, nastaju problemi.