Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
Žene s Parkinsonovom bolešću mogu biti osjetljivije na promjene u mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću od muškaraca, tvrdi nova studija. Inače, Parkinsonova i Alzheimerova bolest često se javljaju zajedno kod starijih osoba, no spolne razlike u patologiji povezanoj s Alzheimerovom bolešću među osobama s Parkinsonovom bolešću ostaju nedovoljno istražene.
14.05.2026. 12:3314.05.2026. 12:20
| eBioMedicine | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Osobe s Parkinsonovom bolešću mogle bi pronaći olakšanje zahvaljujući novoj tehnici duboke stimulacije mozga koja ne zahtijeva operaciju, pokazuje nova studija. Jedan od najučinkovitijih tretmana za uznapredovalu Parkinsonovu bolest uključuje operaciju implantacije elektroda u mozak, koje isporučuju električne impulse za stimulaciju moždanih regija. No, znanstvenici su sada razvili tehniku koja bi mogla primijeniti istu stimulaciju izvan lubanje, bez potrebe za operacijom mozga.