Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
U novom istraživanju znanstvenici su otkrili potencijalno novu strategiju za borbu protiv Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti, stanja koja su povezana s toksičnim nakupljanjem nakupina proteina tau i alfa sinukleina u mozgu. Naime, tubulin, gradivni blok mikrotubula, može spriječiti stvaranje toksičnih nakupina tau i alfa sinukleina i umjesto toga ih usmjeriti u njihove normalne, zdrave uloge.
05.03.2026. 15:4105.03.2026. 15:25
| JAMA Network Open | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Promjene na mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću napredovale su do 20 puta brže kod žena koje su također imale abnormalne razine proteina alfa-sinukleina, inače povezanog s Parkinsonovom bolešću, tvrdi nova studija. Isti obrazac nije uočen kod muškaraca.