Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
Zadnja izmjena: 08.01.2011.
Prema rezultatima nove studije, za pacijente s Parkinsonovom bolešću u ranoj fazi bolesti, prosječna redovita tjelesna aktivnost povezana je sa sporijim pogoršanjem posturalne stabilnosti i stabilnosti hoda, aktivnostima svakodnevnog života i brzinom obrade.
Muškarci s određenim problemima sa spavanjem, poput hodanja u snu (mjesečarenje, somnabulizam), izloženi su četiri puta većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuje novo istraživanje.
