Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
Pacijenti s Parkinsonovom bolešću koji nose mutacije LRRK2 ili PRKN mogu imati dulje vrijeme preživljavanja od onih bez ovih mutacija gena, ukazuju rezultati nove studije. Prisutnost mutacija SNCA ili GBA bila je povezana s kraćim preživljenjem.
24.03.2022. 11:5524.03.2022. 11:40
| Neurology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Starije odrasle osobe koje koriste statine, lijekove za snižavanje povišene razine kolesterola, imaju smanjen rizik od parkinsonizma, koji je dijelom posredovan smanjenim izgledima za moždanu aterosklerozu, ukazuje nova studija.
U okviru Cybermed.hr-a koriste se kolačići radi unapređenja sadržaja. Nastavljanjem pregledavanja ove stranice prihvaćate naše korištenje kolačića. Više informacija.
