Može li bakar u prehrani pomoći u zaštiti od demencije?
Bakar je ključan za nekoliko fizioloških funkcija. Kofaktor je za enzime uključene u proizvodnju stanične energije, antioksidativnu obranu i sintezu neurotransmitera. Međutim, i nedostatak i višak mogu biti neurotoksični zbog uloge bakra u putovima oksidativnog stresa. Ipak, odnos između kognitivnih funkcija i bakra ostaje nerazjašnjen.
Uloga mikronutrijenata u smanjenju kognitivnog pada posljednjih je godina dobila znatnu pozornost. Posebno kod starije populacije, smatra se da suplementacija vitaminima i mineralima potencijalno pomaže u održavanju kognitivnih funkcija, pa čak i u sprječavanju demencije. Na primjer, smatra se da je neravnoteža određenih mikronutrijenata poput cinka, selena i bakra u mozgu povezana s kognitivnim padom i razvojem neurodegenerativnih bolesti.
No, sada je nova studija pokazala da je unos bakra putem prehrane povezan s boljom kognitivnom funkcijom kod starijih osoba, posebno kod osoba s anamnezom moždanog udara.
Analiza doze i odgovora sugerirala je optimalnu razinu unosa bakra, s točkom infleksije od približno 1,22 mg dnevno. Međutim, potrebna su daljnja longitudinalna istraživanja kako bi se potvrdili ovi rezultati.
Bakar se nalazi u raznim namirnicama pogodnim za bilo koju prehranu, što olakšava unos preporučene dnevne količine. Ovih osam namirnica posebno je bogato tim mineralom - goveđa jetra, kamenice, gljive, indijski oraščići, sjemenke suncokreta, krumpir, tamna čokolada i tofu.
Izvor:
Scientific Reports
